Svi predali osim BiH: Kašnjenje s reformama košta 100 milijuna eura

Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila usuglašeni nacrt Reformske agende Europskoj komisiji, što je već dovelo do smanjenja EU sredstava, a prijeti i dodatno rezanje ako se ne reagira do rujna 2025.

Europska komisija obavijestila je domaće vlasti o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za Bosnu i Hercegovinu u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 10%. Zemlja sada ispunjava uvjete za sredstva u vrijednosti do 976,6 milijuna eura umjesto 1,085 milijardi eura, priopćeno je iz Europske komisije.

Središnji element Plana rasta, koji je predmet razmatranja od 2023. godine, jest Instrument za reforme i rast. Riječ je o instrumentu koji se temelji na ostvarenim rezultatima, a sredstva se osiguravaju u zamjenu za provedbu ključnih reformi u nizu područja – prvenstveno u zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju privatnog sektora te vladavini prava. Prvi korak za povlačenje ovih sredstava jest da vlasti dostave Europskoj komisiji popis reformi u formatu Reformske agende radi usuglašavanja.

Jedina koja kasni – BiH podbacila tamo gdje su svi drugi prošli

Nažalost, unatoč političkom dogovoru postignutom u Vijeću ministara BiH 27. lipnja, Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regiji čije vlasti nisu uspjele dostaviti usuglašen i finaliziran nacrt Reformske agende Europskoj komisiji. Nakon niza tehničkih razgovora s Europskom komisijom, Reformska agenda je gotovo spremna, ali domaće vlasti je još uvijek nisu dovršile. Za razliku od BiH, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija dostavile su svoje Agende do ljeta 2024. godine, a Komisija ih je odobrila u listopadu iste godine.

Od početka je bilo jasno da se Instrument za reforme i rast temelji na postignućima i rezultatima. Naime, partneri koji provedu reforme mogli bi imati koristi od svih dostupnih sredstava, dok bi oni koji to ne učine mogli biti suočeni sa smanjenjem predviđenih izdvajanja. Instrument za reforme i rast traje do kraja 2027. godine, što se podudara sa sedmogodišnjim proračunom EU. Taj se rok ne može promijeniti. EU je više puta upozoravala vlasti Bosne i Hercegovine da vrijeme istječe i da bi zemlja mogla doživjeti dodatna smanjenja izdvajanja ako se hitno ne poduzmu mjere.

Vrijeme curi, novi rez sredstava već najavljen

Bosna i Hercegovina i dalje može ostvariti korist od 976,6 milijuna eura iz Instrumenta za reforme i rast. Riječ je o značajnom iznosu sredstava koji može imati konkretan utjecaj na poboljšanja u području prometa, energetike i digitalizacije – u korist svih građana. Sredstva umanjena iz prvotno predviđenih iznosa ostaju dostupna za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, i bit će preraspodijeljena na temelju zadovoljavajućeg napretka i ukupnih rezultata reformi.

Plan rasta za Zapadni Balkan važna je prilika za zemlje regije da prodube svoju gospodarsku integraciju sa svojim najvećim trgovinskim partnerom – Europskom unijom – i provedu sveobuhvatne reforme koje će transformirati njihovo poslovno okruženje i privući ulaganja.

Stoga pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije finaliziraju Reformsku agendu – u korist građana. Vlasti Bosne i Hercegovine obaviještene su da će, u slučaju da konačna, usuglašena verzija Reformske agende ne bude dostavljena Europskoj komisiji do 30. rujna 2025. godine, uslijediti daljnje smanjenje početnih izdvajanja za Bosnu i Hercegovinu za dodatnih 10%.

Europska unija ostaje vjeran i pouzdan partner Bosne i Hercegovine te nastavlja podupirati europski put zemlje. Nastavljamo ulagati u projekte koji podržavaju europsku integraciju.

Ipak, postoji i cijena nečinjenja. Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini poduzmu konkretne korake kako bi iskoristili dostupne prilike za dobrobit svih građana.