Šutalo: Hrvatska ima pravo govoriti o položaju Hrvata u BiH
Prošlotjedna Rezolucija Hrvatskoga sabora o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini i dalje izaziva oštre reakcije dijela bošnjačkih političkih krugova, koji Hrvatsku optužuju za miješanje u unutarnje odnose u BiH.
Rezolucijom se, među ostalim, poziva na poštivanje ustavne jednakopravnosti Hrvata u BiH i njihova prava na izbor legitimnih političkih predstavnika. Kritičari dokumenta, međutim, smatraju da se Hrvatska na taj način uključuje u pitanja unutarnjeg uređenja susjedne države.
Različita mjerila
Novinari Zoran Krešić i Milan Šutalo ocijenili su za Radioteleviziju Herceg-Bosne da reakcije iz Sarajeva nisu jednake kada poruke o budućem ustroju BiH stižu iz drugih država.
Kao primjer naveli su istupe kojima se podržava građansko uređenje BiH, kao i izjavu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana izrečenu dva dana nakon usvajanja rezolucije Hrvatskoga sabora.
"Oči Sarajeva, Sirije i Palestine uprte su u Tursku. Trebali su vjerojatno na sličan način, halabukom i pokušajem odgovora na stvarni sadržaj i poruke koje je uputila ta deklaracija, reagirati svi u BiH, ali nije reagirao nitko", kazao je Krešić.
Reakcije prema Hrvatskoj usporedio je s pokušajem skretanja pozornosti s ključnog problema, a to je, prema njegovim riječima, četiri puta ponovljen izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima birača koji većinski nisu Hrvati.
Šutalo je kazao kako se strani politički akteri koji podržavaju unitarno ili građansko uređenje u Sarajevu često nazivaju prijateljima Bosne i Hercegovine.
"Iako je takvo unitarno uređenje zapravo suprotno važećem ustavnom poretku, utemeljenom na Daytonskom mirovnom sporazumu", istaknuo je Šutalo.
Prema njegovu mišljenju, Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a, potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te država koja ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan svojih granica ima pravo upozoravati na njihov politički položaj u BiH.
Dodao je da se zahtjevi iz rezolucije ne mogu smatrati neprijateljskim prema Bošnjacima jer se njima, kako tvrdi, traži poštivanje postojećega ustavnog poretka.
Širi politički konsenzus
"Mislim da bi političko Sarajevo trebalo razmisliti je li za njih oportuno nastaviti s tako neprijateljskim odnosom prema Hrvatima u BiH, ali i prema Republici Hrvatskoj", rekao je Šutalo.
Pozvao je političke predstavnike u Sarajevu da procijene jesu li zahtjevi Hrvatskoga sabora u skladu s Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom.
"Očito je da jesu jer se ne traži ništa drugo osim poštivanja ustavnih prava Hrvata u BiH, odnosno da mogu birati svoje predstavnike, prije svega u Predsjedništvu BiH, a zatim i u domovima naroda", dodao je.
Krešić smatra da se u Hrvatskoj stvara sve širi politički konsenzus o potrebi rješavanja pitanja političkog položaja Hrvata u BiH. Prema njegovim riječima, oštre reakcije dijela bošnjačkih političkih krugova imaju cilj potaknuti hrvatsku politiku na povlačenje.
Kao posebno važnu okolnost izdvojio je činjenicu da su i predstavnici stranaka ljevice tijekom saborske rasprave govorili o izbornom inženjeringu i neravnopravnom položaju Hrvata.
"Ono što je iznimno važno jest da smo u Saboru svjedočili, unatoč tome što nisu svi glasovali za rezoluciju, da predstavnica Možemo govori kako se u BiH događa izborni inženjering, dok smo iz redova SDP-a čuli možda i snažnije osude nego iz DP-a ili HDZ-a", kazao je Krešić.
Ocijenio je kako Sarajevo reagira zato što uviđa da Zagreb više neće zanemarivati politički položaj Hrvata u BiH te pokušava hrvatsku politiku vratiti na ranija, suzdržanija stajališta.
Rezolucije Hrvatskoga sabora nemaju pravno obvezujući karakter, a o njihovu sadržaju moguće je argumentirano raspravljati. Sugovornici RTV Herceg-Bosne, međutim, smatraju da se u dijelu političke javnosti problematičnim prikazuje i samo otvaranje pitanja višegodišnjeg političkog položaja Hrvata u BiH.
Ističu i da takve reakcije dolaze unatoč činjenici da je Hrvatska jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH i jedan od njezinih najglasnijih zagovornika na europskom putu.
