SDA: Hrvatska ne može rezolucijama uređivati Izborni zakon BiH
Stranka demokratske akcije (SDA) priopćila je danas da "Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini", o kojoj će, na prijedlog HDZ-a i Domovinskog pokreta, raspravljati Hrvatski sabor, predstavlja nedopustivo izravno miješanje u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.
"Pogrešan put"
SDA smatra neprihvatljivim pokušaj susjedne države da vlastitim rezolucijama uređuje ustavna pitanja i izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Ističu da se o tome može odlučivati isključivo u Bosni i Hercegovini, prema jasno propisanim parlamentarnim procedurama. Napominju da eventualne izmjene Izbornog zakona moraju biti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), s kojima su zahtjevi za uspostavu posebne izborne jedinice za Hrvate u potpunoj suprotnosti.
"Ako je namjera predlagatelja Rezolucije vršiti pritisak na bošnjačke političke predstavnike, onda je to pogrešan put. Kao što je pogrešan put da se u tom smislu surađuje s Miloradom Dodikom, koji kontinuirano napada ustavni poredak, vodi secesionističku politiku, svakodnevno u islamofobnim istupima vrijeđa Bošnjake i čiji režim provodi aparthejd nad Bošnjacima i Hrvatima u entitetu Republika Srpska", navodi se u priopćenju SDA.
Dodaje se da je frustracija političkih predstavnika Hrvata povezana s nezadovoljstvom zbog jedne pozicije, one u Predsjedništvu BiH, te da se na tome temelji cjelokupna propaganda o "neravnopravnosti Hrvata".
"Frustrirani su i Bošnjaci"
"Frustrirani su i Bošnjaci, a njihova se frustracija temelji na stotinama važnih pozicija jer se ne primjenjuju ustavno načelo i zakonska obveza o proporcionalnoj zastupljenosti. Bošnjaci, koji čine 50 posto stanovništva BiH, zastupljeni su sa svega 20 posto na rukovodećim pozicijama u državnim institucijama. Rukovodeće i druge važne pozicije u državnoj službi na kojima bi trebali biti Bošnjaci zauzeli su Srbi, a u najvećoj mjeri Hrvati", smatraju u SDA.
Navode da su Bošnjaci frustrirani i zbog diskriminirajućeg odnosa prema njima na područjima na kojima su Hrvati većina. Kao izrazit primjer navode Stolac, u kojem živi 38 posto Bošnjaka. U Gradskoj upravi, koja broji 120 zaposlenih, zaposleno ih je samo šest, a nema ih na rukovodećim pozicijama ni u upravnim odborima javnih ustanova.
"Za ispravljanje diskriminirajućeg odnosa prema Bošnjacima nije potrebno usvajati nikakve rezolucije, mijenjati Ustav ili dodatno kršiti presude ESLJP-a. Potrebno je samo primijeniti postojeći Ustav i zakone. Takav korak, a ne pritisak i suradnja s rušiteljima države, put je prema relaksiranju odnosa i rješavanju frustracija koje imaju oba naroda", ističu iz SDA.
Posebna hrvatska izborna jedinica
Ivan Penava je ranije poručio kako Hrvatska prihvaćanjem Rezolucije o položaju Hrvata u BiH više neće pasivno promatrati njihovo preglasavanje, koje je nazvao organiziranim izbornim inženjeringom. Kao moguće rješenje spomenuo je posebnu hrvatsku izbornu jedinicu, naglasivši da to ne bi bilo na štetu Bošnjaka i Srba niti bi značilo miješanje u unutarnja pitanja BiH.
Dio oporbe ocijenio je rezoluciju previše blagom i razvodnjenom, dok je Penava odgovorio da je cilj postupno i ozbiljno djelovanje bez dodatnog narušavanja odnosa u BiH. Dodao je da bi Hrvati u BiH sami trebali odlučiti koji im izborni model najbolje odgovara.
