Što se traži od BiH u prijedlogu reformi za Plan rasta?

Program reformi, koji BiH treba dostaviti EU, mora iskazivati dovoljan stupanj ambicije, s reformama koje doprinose ekonomskom rastu i daljnjem usklađivanju s pravilima i standardima EU, rečeno je za "Nezavisne" u Delegaciji EU u Sarajevu.

Kako su pojasnili, reforme se moraju odnositi na područja poput zelene i digitalne tranzicije, razvoja privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoja ljudskog kapitala te temeljnih pitanja i vladavine prava.

"Komisija je vodila razgovore s domaćim vlastima tijekom 2024. i 2025. godine i, prema našem shvaćanju, razmatrana pitanja, kao i navedena prioritetna područja reformi, obuhvaćena su Nacrtom programa reformi koji su pripremile vlasti u BiH", pojasnili su.

Napomenuli su da BiH još uvijek nije dostavila svoj program reformi Europskoj komisiji, što je čini jedinom zemljom u regiji koja to nije učinila.

"Nakon dostavljanja, Komisija će provesti ocjenu dokumenta, a nakon usuglašavanja s Komisijom isti se dostavlja državama članicama EU na mišljenje te na informaciju Europskom parlamentu", naglasili su iz Delegacije.

Podsjetili su i na ono što su mediji ranije izvijestili, a to je da je Europska komisija bila primorana donijeti odluku o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za BiH u iznosu od deset posto u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

"Zemlja sada ispunjava uvjete za prijem do 976,6 milijuna eura umjesto 1,085 milijardi eura. Komisija je također obavijestila BiH da će biti prisiljena uvesti dodatno smanjenje od deset posto ako konsolidirana, konačna verzija programa reformi ne bude dostavljena do 30. rujna 2025. godine. Stoga pozivamo domaće vlasti da finaliziraju interne rasprave o nacrtu teksta i dostave svoj konačni program reformi bez daljnjih odlaganja, u korist svih građana", istaknuli su iz Odjela za komunikacije.

Program reformi oboren je na Vijeću ministara BiH nakon što srpski ministri nisu željeli glasati za njega jer je Slovenija uvela sankcije Miloradu Dodiku.

Sankcije uključuju zabranu ulaska u Sloveniju, a uvedene su, kako je objašnjeno, zbog nepoštivanja odluka institucija BiH. Koliko je situacija u BiH složena, pokazuje i činjenica da je Dodik osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg Republika Srpska ne priznaje i smatra da nije imenovan na propisan način u Vijeću sigurnosti UN-a.

Kako doznaju "Nezavisne" iz diplomatskih izvora, dio predstavnika EU smatra da presuda Dodiku ne znači da se treba distancirati od SNSD-a i da je najpragmatičnije nastaviti postojeću koaliciju s novim odnosom prema europskim obvezama.

Situacija se dodatno zakomplicirala i zbog aktivnijeg angažmana SAD-a u BiH, pa se čini da će i iz Washingtona stići određeni politički impulsi, o čemu su mediji nedavno izvještavali.

Iako su Europa i Amerika uskladile svoje sigurnosne poteze u Europi, njihova se politika, po svemu sudeći, neće u potpunosti poklapati jer Amerika, kako se doznaje, nema interes promicati europske integracije BiH, iako načelno nisu protiv puta BiH u EU.