Što je Schmidt rekao Vijeću sigurnosti o BiH?

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti UN-a redovito izvješće o stanju u zemlji, koje obuhvaća razdoblje od listopada prošle godine do sredine travnja. O ovom dokumentu raspravljat će se 12. svibnja, a riječ je o opsežnoj analizi političkih, sigurnosnih i institucionalnih prilika u BiH, piše Raport.

U uvodnom dijelu izvješća Schmidt ocjenjuje da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini trenutno stabilna, ali i dalje osjetljiva. Posebno ističe važnu ulogu međunarodnih snaga EUFOR-a, koje, prema njegovim riječima, imaju ključan stabilizirajući učinak.

Državna imovina

Ipak, upozorava da politička neslaganja u vezi s temeljnim principima uređenja države, uključujući tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma, ozbiljno opterećuju rad institucija i postupno dovode do njihova slabljenja.

Prema Schmidtovim nalazima, međunarodna zajednica je u proteklom razdoblju nastojala prebaciti veći dio odgovornosti na domaće političke aktere. Međutim, taj pristup nije dao očekivane rezultate jer politički lideri nisu pokazali spremnost da prevladaju duboko ukorijenjene stavove niti da uđu u konstruktivan dijalog o ključnim pitanjima.

U izvješću se naglašava da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak na putu prema članstvu u EU, dok pitanje državne imovine ostaje jedno od najvećih otvorenih problema, posebno za Federaciju BiH.

Schmidt upozorava da neriješen status državne imovine izravno utječe na gospodarski razvoj i investicije. Kako navodi, trenutačna situacija u kojoj su infrastrukturni i investicijski projekti ili pravno neizvedivi ili ovise o ignoriranju zakona dugoročno je neodrživa.

Naglašava da bi rješavanje tog pitanja u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH otvorilo prostor za veće investicije i moglo doprinijeti pozitivnijoj političkoj dinamici u zemlji.

Blokade 

Poseban dio izvješća odnosi se na blokade u zakonodavnoj vlasti, gdje se ističe da su predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH koristili mehanizam kvoruma u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kao sredstvo političke opstrukcije. Zbog toga brojni zakoni, uključujući i one ključne za europske integracije, ostaju blokirani.

Istodobno, rukovodstvo Republike Srpske, prema izvješću, nastavlja osporavati teritorijalni integritet države, uz pojačanu retoriku konfrontacije, posebno prema Bošnjacima na etničkoj i vjerskoj osnovi.

Schmidt upozorava da se politički zastoj sve češće koristi kao argument za prenošenje nadležnosti s državne na niže razine vlasti, čime se pokušava dokazati neodrživost Bosne i Hercegovine kao države. U tom kontekstu navodi da su državne institucije često blokirane djelovanjem političkih aktera koji žele ojačati entitetske strukture.

Kao posebno problematično ističe odbijanje vlasti RS-a da imenuju suce u Ustavni sud BiH, kao i ignoriranje njegovih odluka, što dovodi u pitanje poštivanje mirovnog sporazuma.

Značajan dio izvješća posvećen je djelovanju Milorada Dodika, za kojeg Schmidt navodi da i dalje ima snažan politički utjecaj, unatoč institucionalnim promjenama u RS-u.

Retorika protiv bošnjaka

Posebno zabrinjava, kako se navodi, kontinuirana retorika usmjerena protiv Bošnjaka, koja uključuje narative o navodnoj prijetnji, delegitimizaciju jednog konstitutivnog naroda i predstavljanje Bosne i Hercegovine kao nefunkcionalne države.

U izvješću se izdvajaju i nedavne izjave izrečene tijekom komemoracije u Donjoj Gradini, koje ukazuju na jačanje secesionističke retorike. Schmidt upozorava da takvi narativi, uključujući ideje o političkom ujedinjenju sa Srbijom, predstavljaju ozbiljan izazov za stabilnost zemlje.

Prema njegovoj ocjeni, inzistiranje na konceptu “jedinstvenog srpskog naroda” i prikazivanje BiH kao prijetnje dodatno produbljuju političku krizu te mogu ukazivati na radikalizaciju političke scene uoči općih izbora 2026. godine.

Schmidt upozorava da trenutna politička blokada u Bosni i Hercegovini nadilazi uobičajene političke i pravne nesuglasice te da bi njezin nastavak mogao imati ozbiljne posljedice za stabilnost i budućnost zemlje.

U nastavku izvješća visoki predstavnik Christian Schmidt detaljno se osvrće na političke i sigurnosne izazove, upozoravajući na produbljivanje podjela i slabljenje institucija u zemlji.

Govoreći o političkim inicijativama koje se odnose na ustavni poredak, Schmidt upozorava da ideje o formiranju trećeg entiteta dodatno destabiliziraju političku scenu i produbljuju etničke podjele. Takve inicijative, kako navodi, ne samo da dovode u pitanje postojeći ustavni okvir, već i narušavaju ionako krhko povjerenje među konstitutivnim narodima.

Strani utjecaj

Posebno problematičnim ocjenjuje narative koji Bosnu i Hercegovinu prikazuju kao prostor civilizacijskog sukoba, uz tvrdnje o ugroženosti jednih naroda od drugih. Prema njegovoj ocjeni, takvi diskursi imaju za cilj potkopavanje multietničkog i multireligijskog karaktera države, ali i udaljavanje društva od procesa pomirenja.

Schmidt upozorava i da se pitanje stranog utjecaja često preuveličava kako bi se dodatno produbile unutarnje podjele, ali i izazvale određene političke reakcije u međunarodnim krugovima. Takve strategije, kako ističe, pojedini politički akteri koriste za očuvanje vlasti i jačanje kontrole nad institucijama.

U dijelu izvješća posvećenom sigurnosnom sektoru, izdvojen je slučaj otvaranja ureda mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci početkom 2026. godine. Taj potez rezultat je suradnje između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i mađarskih vlasti.

Međutim, Schmidt naglašava da takvi aranžmani otvaraju ozbiljna pravna pitanja, budući da prema ustavnom okviru međunarodna policijska suradnja spada u nadležnost državnih institucija. Podsjeća i na odluku Ustavnog suda BiH kojom je potvrđeno da entiteti ne mogu samostalno djelovati u toj oblasti.

Izborni proces

Izvješće ukazuje i na zabrinutost zbog navodnog ometanja provedbe naloga Suda BiH, kao i prisutnosti stranih službenika prije službene objave sporazuma, što dodatno komplicira institucionalni okvir.

Analizirajući prijevremene izbore u RS-u, Schmidt ukazuje na ozbiljne nedostatke u izbornom procesu, posebno u pogledu identifikacije birača i mogućih zloupotreba. Takve nepravilnosti, kako navodi, dovode u pitanje integritet izbora kao temelja demokratskog sustava.

Zbog toga ističe važnost uvođenja novih izbornih tehnologija, ali upozorava da je njihova provedba bila suočena s političkim opstrukcijama, uključujući blokade na državnoj razini.

U izvješću se posebno naglašavaju problemi u radu Uprave za neizravno oporezivanje, gdje su političke blokade dovele do zastoja u donošenju ključnih odluka. Neusklađeni koeficijenti raspodjele prihoda i neriješena pitanja međuentitetskog duga, prema navodima, imaju izravne financijske posljedice, posebno za Federaciju BiH. Također, sredstva prikupljena od trošarina na gorivo ostaju neiskorištena zbog nedostatka dogovora o njihovoj raspodjeli, što usporava infrastrukturne projekte diljem zemlje.

Schmidt ocjenjuje da je jedan od ključnih problema u BiH fokus političkih elita na kontrolu institucija, umjesto na reformske procese i kompromis. Takav pristup, kako navodi, dovodi do postupnog urušavanja demokratskih standarda, uz slabljenje mehanizama nadzora i transparentnosti.

Korupcija

Korupcija se opisuje kao duboko ukorijenjena pojava, praćena niskim povjerenjem građana u institucije i percepcijom selektivne pravde.

Poseban segment izvješća posvećen je statusu sedam ključnih kulturnih institucija, uključujući Univerzitetsku biblioteku BiH, čiji pravni i financijski položaj ni desetljećima nakon Daytona nije riješen. Schmidt upozorava da takva situacija predstavlja prijetnju kulturnom identitetu države jer se institucije održavaju uz minimalna i nesigurna sredstva.

Istodobno, financijski problemi BHRT-a dovedeni su do kritične točke. Upozorava se da bi eventualni prestanak rada državnog javnog servisa dodatno oslabio institucionalni okvir države.

U kontekstu medijskih sloboda, izvješće ukazuje na političke pritiske na novinare, posebno u RS-u, te smanjenje međunarodne potpore neovisnim medijima. Državni emiter, unatoč poteškoćama, i dalje zadržava određenu razinu neovisnosti, za razliku od entitetskih medija koji su ocijenjeni kao politički pristrani.

Schmidtovo izvješće naglašava da se Bosna i Hercegovina suočava s dubokim političkim, institucionalnim i društvenim izazovima. Bez suštinskog političkog dijaloga, jačanja institucija i rješavanja ključnih spornih pitanja, upozorava se da postoji realna opasnost od daljnjeg produbljivanja krize i slabljenja države.