Kakva je sudbina optužnice protiv Milorada Dodika?

U Sudu Bosne i Hercegovine kažu da će se o izmijenjenoj optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izjasniti u zakonom predviđenom roku.

Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnicu protiv Dodika zbog nepoštovanja odluka OHR-a, piše BHRT. 

Začarani krug

Dodik je potom podnio krivičnu prijavu protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta u Okružnom tužiteljstvu Banja Luka, koje je dalje proslijedilo u Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo. Na kraju, Kantonalno Tužiteljstvo proslijedilo je optužnicu Tužiteljstvu BiH, koje je i podiglo optužnicu protiv Dodika - zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Kako je došlo do ovog zatvorenog kruga?

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine uputilo je Sudu BiH optužnicu protiv Milorada Dodika zbog kršenja Ustava. Sud je ovu optužnicu zbog manjkavosti vratio Tužiteljstvu na doradu, koje ju je dorađenu ponovo uputilo Sudu.

Pročitajte još

Nevesinje: Jedinstvo srpskog naroda i srpsko viteštvo mogu očuvati Republiku Srpsku

U međuvremenu pravni zastupnici Milorada Dodika zatražili su od Suda Bosne i Hercegovine da se sutkinja tog suda Jasmina Ćosić Dedović izuzme iz postupka, u slučaju da bude postupala u predmetu po optužnici protiv Dodika, zbog sumnje u njenu nepristrasnost. U Sudu BiH škrti na riječima u pogledu ovog zahtjeva i sudbine optužnice uopće.

"Odluka po predmetnoj optužnici će biti donesena u zakonskom roku, nakon održavanja Opće sjednice Suda na kojoj će se donijeti odluka o zahtjevu za izuzeće suca sukladno odredbama Zakona o krivičnom postupku. Sjednica će se održati kad se steknu formalni uslovi za održavanje iste", priopćili su iz Suda BiH.

Nije ga briga 

Milorad Dodik ne haje puno za dalje poteze Suda BiH i sudbinu optužnice koja je podignuta protiv njega.

"Mi godinama upozoravamo da to nije pravi odraz za izgradnju države kakvu oni hoće i žele. I mi treba da u tome sudjelujemo. Jedna obična splačina apsolutno i trakavica koja će trajati", istaknuo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Pročitajte još

VIDEO | Građani na međuentitetskim linijama u znak podrške Dodiku

Pokretač najnovije krize bila je sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u lipnju, na kojoj su usvojeni zakoni koji se tiču neobjavljivanja odluka OHR-a i obustave primjene odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj. Odmah je uslijedila reakcija visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je primjenom bonskih ovlasti poništio ove zakone i naložio izmjene Krivičnog zakona.

"S obzirom da smo imali ove nove antidaytonske zakone u Narodnoj skupštini RS odlučio sam da izmijenim Krivični zakon BiH na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo", pojasnio je visoki predstavnik u srpnju.

Političari ovisno iz kog su entiteta različito vide novonastalu situaciju. Za jedne se radi o progonu, za druge o normalnom slijedu događaja.

3 člana 2 mišljenja 

"Odluke visokog predstavnika nisu kraj krize. Nisu ni početak kraja. Ovo je kraj početka. Pred nama su neizvjesni tjedni i mjeseci u kojima će se odlučivati o očuvanju mira i opstanku Daytonskog mirovnog sporazuma", kazao je tada član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Pročitajte još

Putinova slika na prosvjedu Dodikovih pristalica u Sarajevu

"Klasični politički progon i ništa drugo osim toga zato što je to borba protiv političkih neistomišljenika. Onih koji su se usudili da kažu da su domaće institucije te koje donose zakone", mišljenja je srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.

"Ako stvarno želi da zaustavi Dodika, savjetujem mu da donese odluku kojom se zabranjuje isplata sa jedinstvenog PDV računa Republici Srpskoj. To bi u ovom trenutku bila efikasna i svrsishodna odluka", istaknuo je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

Izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik za krivično djelo "kršenje Ustava" propisana je kazna do pet godina zatvora, ali i odredba da u slučaju osuđujuće presude osoba koja je osuđena automatski gubi pravo obavljanja dužnosti u svim tijelima zakonodavne, izvršne, pravosudne i upravne vlasti ili bilo kojem drugom tijelu koje se financira iz budžeta.