Što je s mjesnim zajednicama? Mostar ima 43, ali samo na papiru, Stolac nijednu
Mjesne zajednice nisu pitanje političke volje, nego zakonska obveza jedinica lokalne samouprave. One predstavljaju prvi i najizravniji oblik demokracije za građane jer upravo preko njih biraju lokalne predstavnike te odlučuju o raspodjeli sredstava i infrastrukturnim projektima koji neposredno utječu na kvalitetu života.
Međutim, u pojedinim dijelovima Hercegovine građanima je to pravo godinama uskraćeno. U Stocu mjesne zajednice uopće nisu osnovane, dok u Mostaru formalno postoje, ali nisu funkcionalne zbog neusklađenosti Statuta Grada sa Zakonom o načelima lokalne samouprave, prenosi Federalna.
Može li tu praksu promijeniti mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, koje jasno poručuje da osnivanje mjesnih zajednica nije pitanje izbora lokalnih vlasti, nego zakonska obveza?
Ustavni sud otklonio dvojbe
Mjesne zajednice nisu pitanje političke volje, nego zakonska obveza jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog različite prakse u gradovima i općinama, dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine Vojin Mijatović zatražio je mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o njihovu pravnom statusu i obvezi osnivanja.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine potom je jasno poručio:
"Utemeljenje mjesnih zajednica nije statutarna mogućnost, nego zakonska dužnost. Jedinice lokalne samouprave nemaju pravni temelj za izostavljanje njihova osnivanja. Kao oblik lokalne samouprave, mjesna samouprava, ostvarena preko mjesnih zajednica, predstavlja institucionalni mehanizam neposredne demokracije, sredstvo ostvarivanja prava građana na sudjelovanje u lokalnim pitanjima i način ravnopravnog sudjelovanja u poslovima koji se odnose na svakodnevni život", navodi se u mišljenju Ustavnog suda FBiH.
Mjesne zajednice najniža su razina lokalne samouprave i građanima omogućuju izravno sudjelovanje u odlučivanju o komunalnim pitanjima, infrastrukturi i drugim temama važnima za svakodnevni život.
Bosna i Hercegovina potpisnica je Europske povelje o lokalnoj samoupravi, čiji je cilj upravo približiti proces odlučivanja građanima.
Nevenko Vranješ, ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine, istaknuo je da je odluka Ustavnog suda FBiH konačna i obvezujuća.
"Odluka Ustavnog suda, naravno, konačna je i obvezujuća. Na vlastima, prije svega vijećima jedinica lokalne samouprave, jest da uspostave mjesne zajednice ondje gdje ih nema. Ono što je posebno važno u Federaciji Bosne i Hercegovine jest činjenica da mjesna zajednica ima status pravne osobe, pa samim time ima znatno veće ovlasti nego u Republici Srpskoj", rekao je Vranješ.
Mostarske mjesne zajednice bez izabranih tijela
Iako zakon postoji godinama, njegova primjena nije jednaka u svim sredinama.
U Mostaru formalno postoje 43 mjesne zajednice, naslijeđene od nekadašnjih gradskih općina koje su ukinute 2004. godine, kada je visoki predstavnik nametnuo novi Statut Grada Mostara i preustrojio grad u jedinstvenu jedinicu lokalne samouprave. Međutim, građani nikada nisu birali tijela mjesnih zajednica.
Slaven Bubalo, vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Mostara, smatra da postojeći sustav ne funkcionira.
"Svaka mjesna zajednica vodi se kao da ima zaposlenika, ali ga je vrlo teško pronaći. Kao da je riječ o nečemu za što su svi čuli, ali gotovo nitko nije vidio", kazao je Bubalo.
Statut ključni problem
Sličan stav imaju i u mostarskom SDP-u BiH. Smatraju da su zakonske odredbe odavno jasne, ali upozoravaju da bi političke opstrukcije mogle usporiti provedbu odluke.
"Vladajuće stranke obvezale su se Mostarskim sporazumom da će na prvoj sjednici Gradskog vijeća usvojiti taj statut. Prošlo je gotovo 100 sjednica, a on još nije usvojen. Mislim da će oni koji godinama opstruiraju procese i ovaj put pronaći način da izbjegnu provedbu", izjavio je Sanel Žuljević, vijećnik SDP-a BiH u Gradskom vijeću Mostara.
Iz Grada Mostara poručuju da je za drukčiju organizaciju mjesnih zajednica najprije potrebno uskladiti Statut Grada sa Zakonom o načelima lokalne samouprave.
"Sve promjene koje se odnose na Statut treba usvojiti Gradsko vijeće Grada Mostara. Dodatni problem u prošlosti bilo je i nepostojanje Gradskog vijeća, koje nije djelovalo od kraja 2012. do početka 2021. godine. Zbog toga je za bilo kakvu drukčiju organizaciju mjesnih zajednica potrebno izmijeniti Statut i uskladiti ga s važećim Zakonom o načelima lokalne samouprave", priopćeno je iz Grada Mostara.
Stolac nema mjesne zajednice
Grad Stolac uopće nema mjesne zajednice, iako je njihovo osnivanje zakonska obveza.
Od gradonačelnika Stoca zatražen je odgovor na pitanje kada će mjesne zajednice biti uspostavljene, no unatoč višestrukim pozivima i upitima, do zaključenja priloga nije odgovorio na pitanja redakcije.
Hoće li nakon jasnog stava Ustavnog suda Federacije BiH lokalne zajednice konačno ispuniti zakonsku obvezu i građanima omogućiti neposredno sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim pitanjima, ostaje vidjeti.
