Što je Hrvatska 2022. radila (u) BiH

Tijekom 2022. godine predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenković, je ''iskoristio gotovo svaki svoj razgovor sa stranim čelnicima da istakne važnost očuvanja stabilnosti Bosne i Hercegovine kako za Hrvatsku tako i za jugoistok Europe''.

Stoji to u Izvješću o provedbi Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu o čemu će Hrvatski sabor raspravljati u četvrtak.

Poseban napor

Plenković je, tvrdi dokument, ''uložio poseban napor kako bi svojim europskim kolegama i drugim stranim čelnicima pojasnio pitanje nepravednog nadglasavanja Hrvata u BiH i njegove političke posljedice za stabilnost BiH''.

Među najznačajnijim aktivnostima te godine navodi se kako se Plenković u siječnju sastao s bivšim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem a potom i s čelnikom HDZ-a BiH i HNS-a BiH Draganom Čovićem.

Potom je u veljači na sastanku između Europske unije i Afričke unije upoznao predsjednicu Europske komisije, Usrulu von der Leyen, sa situacijom u BiH. U ožujku je na sastanku Europskog vijeća inicirao raspravu o BiH, a u travnju boravio na mostarskom gospodarskom sajmu a potom u Zagrebu razgovarao s predstavnicima Bošnjaka u Hrvatskoj. Potom je povjereniku Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Oliveru Varhelyju, govorio o važnosti izmjene Izbornog zakona.

O tome je u svibnju govorio i s državnim tajnikom Svete stolice, ali i s predsjednikom Europskog vijeća, Charlesom Michelom, uoči njegova boravka u BiH.

Početak i kraj s Čovićem

U lipnju je o BiH govorio na sjednici Europskog vijeća dok je u srpnju sudjelovao na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske te u posjeti BiH. U rujnu je u UN-u pozvao visokog predstavnika da iskoristi Bonnske ovlasti te je potom u Livnu podržao kandidaturu Borjane Krišto za članicu Predsjedništva BiH. Mjesec dana kasnije razgovarao je s Čovićem o rezultatima izbora.

Plenković je sudjelovao i na sastanku Europskog vijeća 15. prosinca 2022. godine kada je BiH dodijeljen status kandidata. Godinu je završio sastankom s Čovićem.

Senzibilitet

Robna razmjena između dviju država iznosila je 3,9 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 50,6 posto, hrvatski izvoz u BiH iznosio je 2, 5 milijardi eura, a uvoz 1,4 milijarde eura, BiH je u 2022. bila peti trgovinski partner Hrvatske.

U dokumentu se navodi kako je hrvatska Vlada svoje ciljeve na ovom području zacrtala Programom Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024. kojim je istaknuto  da će se s pozornošću skrbiti o položaju Hrvata u BiH, kao i hrvatskim nacionalnim zajednicama u susjednim državama.

Navedeno je kako je tim Programom definirano da će težište hrvatske vanjske politike prema BiH biti ''zalaganje za ravnopravnost Hrvata u BiH, kao i za unaprjeđenje njihovog položaja i kvalitete života''.

Pored potpore hrvatskim institucijama, dokument navodi kao će Hrvatska ''nastaviti senzibilirati cjelokupnu hrvatsku i međunarodnu javnost s poteškoćama s kojima se Hrvati suočavaju u ostvarivanju svojih, ustavno i zakonski, zajamčenih prava''.

148 projekata

Navodi se i kako je Hrvatska tijekom 2022. godine izdvojila ''znatno veća financijska sredstva za projekte u BiH u odnosu na prethodnu godinu'' te da je Vlada tijekom 2022. godine proglasila šest projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske među kojima je dovršetak zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Dodaje se kako je u izobarnoj 2022. godini pregovori o ustavnoj i izbornoj reformi nisu dali rezultate ali da se izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH zaštitila prava Hrvata u Domu naroda Federacije BiH, ali da time nije riješeno pitanje Predsjedništva BiH.

Među ostalim podacima, navedeno je kako je ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman, te godine u BiH boravio osam puta te da je dodijeljeno 32,5 milijuna kuna za 148 projekata od interesa za hrvatski narod u BiH.