Što će reći Inzko?

Visoki predstavnik Valentin Inzko ovog utorka će podnijeti izvještaj o BiH Vijeću sigurnosti. Prije nego što je otputovao, naznačio je da bi mogao intervenirati ne postignu li političari u BiH dogovor o izmjenama Izbornog zakona. Federalna televizija objavila je kako su svi dosadašnji izvještaji i analize o BiH, ne samo redovni koje podnosi Inzko, došli do nalaza da je BiH u ćorsokaku i da treba istinsku političku strategiju.

Pročitajte još

Srpsku brine američki novac u medijima

Što će Inzko novo reći u izvještaju? Preuranjena izborna kampanja indicirana u prošlom izvještaju kulminirala je izazivanjem duboke izborne krize. Svijetla točka u izvještaju može biti predaja odgovora na Upitnik Europskoj komisiji, no ključne reforme nepromijenjene. Inzka i OHR se poziva da iskoristi Bonnske ovlasti i nametne rješenja, izvještaj američkog Instituta "Istok-Zapad" i Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku. U dokumentu pod nazivom ''Vrijeme je za akciju na Zapadnom Balkanu - Preporuke za američku administraciju" stoji i da će BiH biti glavni prioritet SAD i EU u ovoj godini. Izvještaj je, ujedno, i prijedlog već spominjanog plana o jakom američkom i europskom angažmanu na Zapadnom Balkanu. Taj isti plan spominjalo je Atlantsko vijeće u svom izvještaju.

''Ključna poruka je da svi moramo mnogo ozbiljnije uzeti u obzir ono što se događa u regiji i ubrzamo naš angažman, i SAD i EU. Ne kritiziram ih zbog nedostataka angažmana, ali smatram da on mora biti pojačan u ovom trenutku'', kaže Rosemary DiCarlo, predsjednica Odbora za američku vanjsku politiku.

To da je BiH prioritet za međunarodne igrače već smo čuli i u izvještaju za međunarodne odnose britanskog Doma lordova zbog pada podrške napredovanju BiH prema EU i NATO, navodi FTV. Ima i drugačijih izvještaja, u kojima se ne traži angažman nego kritizira. Tako Bodo Weber, njemački politički analitičar i viši suradnik Centra za politiku demokratizacije, u analizi "Propadajuća inicijativa EU u BiH'', opisuje krah inicijative Europske unije u BiH te odgovornost za to priprisuje liderima HDZ BiH i SNSD Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku. I američki kongresnici su prošlog mjeseca također Dodika i Čovića proglasili krivima za nestabilnost u BiH etničke podjele i nefukcionalnu vlast.

''Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je pod sankcijama SAD-a, nastavlja negirati genocid nad 8.000 muslimana u Srebrenici. Blizak je Vladimiru Putinu i nastavlja svoju separatističku retoriku i nastavlja da predstavlja najveću prijetnju za BiH i stabilnost u regiji'', navodi Saša Toperić, direktor Programa pri Centru za transatlanske odnose SAIS.

I dok američki Kongres poziva europske partnere da prate uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, predsjednik RS redovno piše svoj izvještaj Vijeću sigurnosti kao i visoki predstavnik u BiH. Ipak, ključno je pitanje jesu li izmjene Izbornog zakona konačni prelazak crvene linije BiH za istinski angažman međunarodne zajednice ili će sve na kraju završiti u nečijem izvještaju, navodi Federalna televizija.