Što će reći Inzko: Anarhija i nezamislivo u BiH

''Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne slijedi s akcijama'', navodi visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u svojem izvještaju kojeg će predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a.

Televizija N1 imala je uvid u izvještaj te navodi kako se Inzko, između ostalog, osvrće na retoriku lidera SNSD-a i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

''Nedavni izazovi vlasti Republike Srpske koje je de facto vodio član Predsjedništva BiH i čelnik SNSD-a Milorad Dodik – temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući moj ured, odluke mojih prethodnika i imenovanje mog nasljednika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao dio njihove dugogodišnje politike usmjerene na ukidanje reformi i vraćanje nadležnosti države, razlog su za zabrinutost'', naveo je Inzko.

Osvrnuo se i na usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji pozivaju na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH prema.

Neće biti precrtavanja mape

''Što najviše zabrinjava, NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne postavi na dnevni red, ‘trebali započeti razgovori o mirnom razlazu''', stoji u izvještaju.

''Spominjanje ‘mirnog razlaza’, istovremeno pozivajući na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti u zemlji, može se protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje, što je sigurno kako su to shvatili mnogi njeni građani. Moram ponoviti da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Neće biti precrtavanja mape BiH'', naveo je visoki predstavnik.

Dodao je kako, iako su čelnici RS usmjerili svoje napade na Daystonski sporazum i državu BiH, Federacija je i dalje jedva funkcionirala.

''Nova vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u listopadu 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima'', stoji u izvještaju.

Federacija i HNŽ

Inzko navodi kako ''HDZ BiH i dalje uvjetuje formiranje Vlade Federacije BiH izbornom reformom, dok je SDA sugerirala da bi formiranje vlade Federacije trebalo prethoditi takvom sporazumu''.

''Stoga, na razini Federacije, rezultati Općih izbora 2018. ostaju neprimjenjivani i ne imenuje se nova vlada. Isto tako, nova vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je politička ravnoteža između SDA i HDZ-a BiH slična onoj na razini Federacije, još nije imenovana. U Kantonu 10, koji je također bio bez nove vlade nakon Općih izbora 2018. godine, Skupština Kantona 10 konačno je u prosincu potvrdila novu Vladu koju je vodio premijer Ivan Vukadin iz Hrvatskog nacionalnog napretka (HNP), otrgnute stranke iz redova HDZ-a BiH”, stoji u izvještaju.

Inzko će pozvati Vijeće sigurnosti ''da ove prijetnje shvati ozbiljno'', ali i političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, ''da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili''.

Kako je naveo, poricanje genocida u Srebrenici, posebno od strane vlasti RS-a, ostaje još jedan kamen spoticanja na putu pomirenja.

''Iako se suočavam sa sve češćim pozivima da iskoristim svoje ovlasti za nametanje zakona o negiranju genocida, takav bi zakon imao više smisla i vrijednosti da je rezultat domaće inicijative. S tim u vezi, kajem se što je 8. travnja, kada je Dom naroda BiH imao priliku razmotriti takav prijedlog, u obliku izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, Dom naroda je odbio suprotstavljenim glasovima svih prisutnih hrvatskih delegata i većine srpskih izaslanika'', stoji u izvještaju.

Država pravne anarhije

Između ostalog, u izvještaju Inzko navodi kako HDZ BiH favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni ‘legitimnim’ predstavnicima.

''To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sustava redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih Popisom stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na druge i na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda Federacije trebaju se smanjiti kako bi se podudarale s onima iz Vijeća naroda RS'', stoji u Inzkovu izvještaju.

Kako je naveo, vladavina zakona ključno je načelo Daytonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama ne može ostati bez povećanog rizika da BiH dalje klizi prema državi pravne anarhije.