Sporazum o plinovodu još nije na dnevnom redu: BiH i dalje ovisna o ruskom plinu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upoznala je Vijeće ministara BiH s napretkom u realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije, no kako je za Fenu rečeno iz Vijeća ministara, razmatranje međudržavnog sporazuma koji BiH treba potpisati s Republikom Hrvatskom još se nije našlo na dnevnom redu.

Tu točku dnevnog reda treba nominirati državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Vlada Federacije BiH na jednoj od ranijih sjednica predložila je da se u što kraćem roku formira pregovaračko izaslanstvo sastavljeno od predstavnika svih relevantnih institucija kako bi se što prije moglo pristupiti potpisivanju sporazuma između dviju država.

Nakon što Vijeće ministara BiH usuglasi i odobri tekst sporazuma, on će biti proslijeđen Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi potom trebalo donijeti odluku o prihvaćanju sporazuma i imenovanju potpisnika u ime države.

Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi preko Posušja i Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni pravac opskrbe plinom iz LNG terminala na Krku.

Trenutačno je Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina.

Potpora projektu i zakonodavni okvir

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je prihvaćen prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, koji je izradila stručna skupina, te da bi on uskoro trebao biti upućen na razinu Federacije BiH.

''Mislim da će se to dogoditi u najkraćem mogućem roku, jer je to projekt iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i koji nema nijednog protivnika. Čvrsto smo uvjereni da je riječ o vrhunskom ekonomskom, geopolitičkom i infrastrukturnom projektu, posebno zato što ćemo zaobići ruski plin'', izjavio je Konaković za Fenu.

Realizacija projekta vezana je uz izmjene federalnog Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, koji je prošle godine usvojen u Parlamentu Federacije BiH.

Početkom veljače ove godine stručna radna skupina finalizirala je nacrt izmjena tog zakona s ciljem prilagodbe modela realizacije projekta i omogućavanja sudjelovanja stranih investitora putem koncesije ili javno-privatnog partnerstva.

Razgovori u Zagrebu i planovi za Dubrovnik

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je Feni da je izaslanstvo Vlade FBiH nedavno u Zagrebu razgovaralo s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, kao i s ministrima u Vladi, ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, o nastavku provedbe projekta.

Prema njegovim riječima, procedura potpisivanja međudržavnog sporazuma već je pokrenuta i trenutačno se nalazi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što je upućena iz Vlade Federacije BiH.

''Uskoro se očekuje imenovanje pregovaračkog tima BiH u Vijeću ministara. Vjerujem da će i Republika Hrvatska uskoro završiti svoj dio imenovanja te da ćemo vrlo brzo započeti razgovore. Plan je da u travnju u Dubrovniku, na jednoj od velikih konferencija, potpišemo međudržavni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine'', naveo je Lakić.

Rokovi i model investicije

Krajnji rok za provedbu cjelokupnog projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka tijela Europske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući plin iz Rusije.

Prema važećem Zakonu o Južnoj interkonekciji, nositelj investicije je tvrtka BH-Gas, dok bi predloženim izmjenama investitor bio definiran kroz otvoren i transparentan postupak.

Lakić smatra da je model koncesije najrealniji za realizaciju projekta.

Južna plinska interkonekcija ocjenjuje se jednim od ključnih energetskih projekata za BiH, s ciljem osiguranja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora opskrbe.