Menadžment Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) uputio je Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcioniranje BHRT-a.
''Zahtijevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, s obzirom na njenu supsidijarnu odgovornost kao osnivača BHRT-a, i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da osiguraju provođenje/poštivanje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine od sva tri javna RTV servisa. Od Vijeća ministara BiH zahtijevamo da hitno osigura kreditna sredstva sa odgođenim plaćanjem za BHRT i da bude garant za BHRT. Sredstva su neophodna za potrebe plaćanja svih dugovanja BHRT-a, a kredit će biti pokriven i vraćen nakon naplate potraživanja BHRT-a, po okončanju sudskih sporova sa Radio-televizijom Republike Srpske (RTRS)'', navodi se.
Istovremeno, traže da Vijeće ministara BiH da donese i odluku da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u hitno dodijele sredstva za izmirenje dugovanja BHRT-a.
''Od predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH zahtijevamo utvrđivanje i javno objavljivanje razloga za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presuda u sporovima između BHRT-a i RTRS-a, u skladu sa Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine'', ističu.
Menadžment Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) zahtijeva i hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH koja će sa Upravnim odborom BHRT-a i menadžmentom BHRT-a izraditi strategiju rješavanja problema i očuvanja BHRT-a.
''Imajući u vidu rokove iz Reformske agende BiH, koja je prihvaćena od Europske komisije, a koji se odnose na BHRT i ukoliko Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH ne preuzmu svoje obveze u cilju zaštite i opstanka BHRT-a u roku od 30 dana, bit ćemo prinuđeni na pokretanje procedura za zaštitu svojih prava pred drugim instancama'', navode u pismu koje je, uime menadžmenta BHRT-a, potpisao v.d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
Ujedno podsjećaju da su danas uposlenici BHRT-a organizirali prosvjed pod nazivom ''Ne gasite BHRT''', zbog situacije u koju je ta medijska kuća dovedena zbog dugogodišnjeg ignoriranja zakonskih obveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na razini države.
''BHRT-u su podršku pružili građani, prijatelji BHRT-a, kolege iz medija, različitih institucija kulture i nevladinih organizacija. BHT1 i BH radio1 od 10 sati realizira i specijalni program ''Ne gasite BHRT'' u kojem se, kroz razgovore sa mnogobrojnim gostima iz akademske zajednice, pravosuđa, medija, sindikata i civilnog društva, podsjeća na značaj BHRT-a u kontekstu nezavisnog i profesionalnog novinarstva u javnom interesu'', navode iz BHRT-a.
Europska federacija novinara (EFJ), zajedno s partnerima iz inicijative Media Freedom Rapid Response (MFRR), uputila je otvoreno pismo Europskoj komisiji u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost za budućnost državnog javnog emitera Bosne i Hercegovine, Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT).
Kako navode iz EFJ-a, BHRT se godinama suočava s ozbiljnim financijskim problemima zbog duboke institucionalne krize i dugova koje je uglavnom prouzrokovao entitetski emiter RTRS, što je dovelo nacionalnog javnog emitera na rub kolapsa.
Političari su, kako se ističe, otvoreno zanemarivali zakon, što je rezultiralo minimalnim sredstvima koja su dolazila do BHRT-a, u kontekstu spora oko financiranja između entiteta.
Prema riječima zaposlenika, situacija je sada dosegla nivo u kojem računi mogu biti blokirani, a struja i plin prekinuti u bilo kojem trenutku. 21. studenog došlo je do prekida programa u trajanju od tri sata zbog nestanka napajanja i povremenog nefunkcioniranja čitavog sustava, najvjerojatnije zbog prodiranja vode u elektroinstalacije tijekom obilnih kiša.
Centralna zgrada BHRT-a je u veoma lošem stanju i nema sredstava za održavanje, dok je entitetska televizija FTV, koja djeluje u istoj zgradi, također doživjela prekide u radu.
Financijska situacija BHRT-a ugrožava oko 780 zaposlenih, koji se svakodnevno suočavaju s nesigurnošću i strahom od gubitka i minimalnih primanja.
U apelu objavljenom 19. studenog, zaposlenici su pozvali na ličnu i institucionalnu odgovornost, osuđujući neaktivnost koja doprinosi održavanju postojeće blokade i produžavanju nepodnošljive situacije.
Organizacije potpisnice pozivaju vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju dugoročnu podršku i neovisnost ovog medija od javnog interesa, kroz implementaciju i unapređenje zakona o javnom servisu u skladu s europskim standardima, kao što to zahtijeva proces integracije u EU i što je obećano u nedavno usvojenoj Reformnoj agendi.
Javni mediji ključni su stubovi demokratskog sistema, a obveza vlada da osiguraju održiv i nezavisan javni servis je preduvjet za pristupanje Evropskoj uniji i usklađenost s Europskim zakonom o medijskim slobodama (EMFA).
Ukoliko se ne poduzmu hitni koraci, BHRT je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja.
Potpisnici pisma pozivaju Europsku komisiju da koriste nalaze iz Paketa proširenja i zahtijevaju od institucija BiH da osiguraju redovnu i po zakonu fer raspodjelu RTV pristojbi, omogućavajući BHRT-u da dobije sredstva na koja ima zakonsko pravo.
Vlasti BiH trebaju hitno usvojiti novi zakon koji jamči dugoročnu političku i financijsku nezavisnost BHRT-a, dok RTRS mora poštovati odluke domaćih sudova i otplatiti dug od 50 miliona eura (100 miliona KM) BHRT-u.
Ove mjere bi predstavljale tek prvi korak u pružanju kratkoročnih i dugoročnih rješenja koja će osigurati opstanak i održivost javnog emitera, zasnovanog na principima transparentnosti i uređivačke nezavisnosti.
Organizacije potpisnice stoje u solidarnosti sa novinarima i medijskim radnicima BHRT-a koji, usprkos dramatičnim uvjetima, nastavljaju informirati građane BiH, te pozivaju na hitnu akciju kako bi se spasio javni emiter i zaštitili interesi građana u pristupu nezavisnim, pluralističkim i pouzdanim informacijama.
Potpisnici otvorenog pisma su: Europska federacija novinara (EFJ), Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF), Free Press Unlimited (FPU), Međunarodni institut za tisak (IPI) i Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT).
