SNSD neće podržati novi zakon o Sudu BiH

Prijedlozi zakona o Sudu Bosne i Hercegovine neprihvatljivi su i štetni za Republiku Srpsku te neće dobiti podršku izaslanika SNSD-a i njihovih koalicijskih partnera u Parlamentarnoj skupštini BiH, poručeno je s konferencije u organizaciji entitetskog Ministarstva pravosuđa u Banjoj Luci.

Na konferenciji pod nazivom "Zakon o Sudu BiH: Izazovi institucionalnog nametanja i obrana ustavnog poretka Republike Srpske", održanoj u zgradi Vlade RS-a, sudjelovali su Milorad Dodik i Radovan Višković, za kojima je Državni sud raspisao središnju tjeralicu.

Dodik i Višković pod tjeralicom, ali ne odustaju od političke borbe

Nisu se obraćali medijima nakon konferencije, ali su njihove stavove i zaključke prenijeli predstavnici SNSD-a u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i ministar pravosuđa RS-a.

"Razgovarali smo o opasnosti i potencijalnoj štetnosti koje bi usvajanje ovih zakona moglo donijeti Republici Srpskoj te o nadležnostima Suda BiH, odnosno o proširenju nadležnosti koje bi uslijedilo usvajanjem dviju verzija zakona – onih koje su predložili Marina Pendeš i Predrag Kojović, ali i Ministarstvo pravde BiH", izjavio je ministar pravosuđa RS-a Miloš Bukejlović.

Dodao je kako je zauzet jasan stav da se ne mogu proširiti kaznene nadležnosti Suda BiH te da je neprihvatljivo uvođenje građanskog odjela.

Politička kriza nakon presude Dodiku

Dodik je ranije osuđen na Državnom sudu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a ročište za iznošenje žalbi na tu presudu zakazano je za četvrtak, 12. lipnja.

Nakon izricanja presude, u BiH je uslijedila politička kriza, budući da je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužiteljstva, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.

Ustavni sud stavio je te zakone izvan snage. Osim toga, NSRS je usvojila i Zakon o zaštiti ustavnog poretka te Nacrt ustava RS-a, kojim se, među ostalim, predviđa veća autonomija odlučivanja entiteta u odnosu na državu, mogućnost referenduma o secesiji od BiH, kao i uvođenje vojske Republike Srpske.

Zakon kao alat za jednostrano tumačenje pravde?

Izaslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić izjavio je kako se na konferenciji govorilo i o političkim procesima koje vodi Sud BiH.

"Proširenje nadležnosti i davanje širokih ovlasti Sudu BiH kroz opće formulacije sadržane u prijedlozima kolega Kojovića i Pendeš, ali i Ministarstva pravde BiH, nisu prihvatljivi u pravnom poretku jer omogućuju jednostrano tumačenje onima koji žele zloupotrijebiti takvu poziciju", kazao je Kojić, ponovivši da SNSD neće podržati ove zakone.

Ustav u rukama politike – tko štiti entitet?

Dimitrije Ćeranić, profesor s Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, smatra da prijedlozi zakona zadiru u ustavne nadležnosti RS-a.

"Ne smije se dopustiti prenošenje ustavnih nadležnosti Republike Srpske – ni u kaznenom ni u upravnom odjelu. Eventualno osnivanje građanskog odjela ne dolazi u obzir. Onaj tko bude glasao za takve prijedloge, počinit će povredu ustavnog poretka i BiH i RS-a”, rekao je Ćeranić.

Dodao je i da postoji nekoliko alternativa odgovoru na prijedloge zakona, a po njemu je najrealnija opcija preciznije definiranje pravila za imenovanje sudaca koji bi odlučivali u Apelacijskom odjelu postojećeg Suda BiH.

"Sud nametnut preko noći" – mito iz političke prošlosti?

Izaslanik u Domu naroda BiH Radovan Kovačević istaknuo je kako ne postoji ustavni temelj za postojanje Suda i Tužiteljstva BiH, te da RS ne odustaje od tog stava.

"Znate li kako je izgledao proces osnivanja Suda i Tužiteljstva BiH? Jednog jutra probudio se jedan strani državljanin, predstavio se kao visoki predstavnik i nametnuo odluku o njihovom osnivanju", izjavio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, Sud BiH je osnovan pod krinkom procesuiranja ratnih zločina, ali njegov dosadašnji rad nije donio pravdu, tvrdeći da 35 posto žrtava rata čine Srbi, dok je doneseno samo 25 presuda za zločine nad Srbima.

Zaključio je da se ovakvim stavovima ne odustaje od preporuka Europske komisije, ali da se razgovori moraju voditi na temelju Ustava, a ne, kako je rekao, na temelju fantazije.

Izaslanica HDZ-a u državnom Domu naroda Marina Pendeš uputila je Prijedlog zakona o Sudu BiH u parlamentarnu proceduru 22. svibnja po hitnom postupku. Sjednica Doma naroda zakazana za 5. lipnja prekinuta je prije rasprave o zakonu, a Pendeš je tada izjavila da se zakon treba razmatrati u redovnoj, a ne hitnoj proceduri. Nastavak sjednice još uvijek nije zakazan.

Zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Predrag Kojović uputio je Prijedlog zakona o Sudu BiH u proceduru po skraćenom postupku. Zastupnici će o zakonu glasati u četvrtak, 12. lipnja. Zakon je bio uvršten i na dnevni red prethodne sjednice 28. svibnja po hitnom postupku, no nakon kritika javnosti Kojović ga je povukao i uputio po skraćenoj proceduri. U skraćenom postupku mogu se podnositi amandmani, dok se u hitnom odlučuje jednim glasovanjem.

U proceduri je i Prijedlog zakona o Sudu čiji je predlagatelj Ministarstvo pravde BiH, ali još nije uvršten na dnevni red jer ne postoji dogovor oko sjedišta Apelacijskog odjela, prenosi Detektor.ba.