Slaven Raguž: Obrazovanje, ludom radovanje

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž na svom Facebook profilu objavio je status u kojem iznosi nekoliko konstatacija o izvješću ministarstva o radu tijekom proteklog perioda kao i svoj komentar na isto.

Naime, prošli tjedan prezentiran je rad Ministarstva obrazovanja HNŽ-a od početka epidemije do danas te su predstavljene instrukcije, inače dane svim školama na području HNŽ-a, kako bi se osigurao epidemiološki siguran početak nove školske godine.

Status prenosimo u cijelosti.

Vodstvo HNŽ-a (Vlada & vodstvo Skupštine) inzistira na tome da se sjednice Skupštine ne prenose (iako to tražim svaku sjednicu), pa sam prinuđen putem Facebooka sažeto (koliko je moguće) iznositi stvari koje iznosim na Skupštini.

Sutra je, pored ostalog, tema obrazovanje. Mnogi su me proteklih dana pitali da se očitujemo, čekali smo službene dokumente i instrukcije ministarstva, kako bi znali konkretno na ovu temu se očitovati i planirati dalje korake.

Dobili smo izvješće ministarstva o radu tijekom proteklog perioda, škole su dobile instrukcije o radu i dobili smo prijedlog izmjena i dopuna zakona

Komentari na izvješće ministra obrazovanja (izdvojio sam samo nekoliko konstatacija iz izvješća i moj komentar ispod kojeg ću iznijeti u Skupštini):

U periodu od polovine siječnja do polovine veljače 2020. „veliki broj učenika i djelatnika obolio od gripe i upale pluća“

Osobno sam kao zastupnik početkom godine tražio statistike oboljelih od gripe i respiratornih oboljenja u ovom periodu, odgovor kojeg sam dobio bio je „brojke ne odskaču značajno od prosjeka“. Sada vidimo kako to nije baš bilo tako.

Također, iz sindikata su tada tražili obustavu nastave (budući da je bilo razreda sa samo tri učenika na nastavi), ministar se oglušio.

Ako se u ovom periodu kada je, očigledno, epidemija bila na vrhuncu nije nastava obustavila i prenijela na „online“, zašto se to radi sada kada se ima puno više saznanja i o epidemiološko zaštitnim mjerama, kao i o tretmanu oboljelih?

Online“ nastavni proces odvijao se putem dvije platforme eŠkola.ba i skole.sum.ba

Neistina! Škola je obustavljena 13.03., spomenute platforme su u značajniju uporabu se počele koristiti tek početkom svibnja. Nastava „na daljinu“ se najvećim dijelom odvijala putem viber/whatsup grupa, što se nastavilo i nakon puštanja u uporabu u izvješću spomenutih platformi.

U nastavnom procesu u osnovnim školama ostvareno 100% planiranih sati, u srednjim 93,04%. Nastavu na daljinu provodilo 99% nastavnika, dok su ostali imali tehničku podršku svojih kolega“

Neistina! Moguće je da je upisano 100% sati, ali djeca uopće nisu pohađala sve predmete, pa makar i putem viber/whatsup grupa. U anketi koju smo mi proveli po mostarskim školama, djeca su direktnu interakciju imala samo sa nekoliko nastavnika/profesora.

Npr. u jednoj osnovnoj školi djeca uopće nisu imala biologiju, zemljopis, povijest, dok su preko razrednice su dobivali mobitelom uslikane zadatke iz hrvatskog, kemije, tehničkog i fizike.

Nastavnici su kao najveći problem istakli nedostatak informatičke opreme, dok je taj nedostatak kod učenika na posljednjem mjestu. Kako je moguće da se „online“ nastava ocjenjuje uspješnom, ako sami nastavnici govore kako su bili tehnički onemogućeni provoditi istu? U izvješću se priznaje kako su „mlađi nastavnici pomagali starijima“, jesu li ti mlađi nastavnici pravovaljano plaćeni, osobito znajući za činjenicu da su pojedini „mlađi“ u potpunosti radili posao starijih? Naglašavati kako je „nedostatak opreme kod učenika na posljednjem mjestu“ sama po sebi je sramotna konstatacija i ne traži poseban komentar.

Izvršene su obuke djelatnika za održavanje nastave na daljinu, koje su pripremljene za početak školske godine

Obuke nisu izvršene, nego su nastavnom osoblju prezentirane spomenute platforme. Za potpunu obuku, nastavnici su morali biti opremljeni računalima i tehničkom opremom, morali su se praktično educirati i uraditi razine stečenih znanja, što nije učinjeno. Školska godina se dočekuje nespremno i tehnički neopremljeno.

Komentar na instrukcije školama

Instrukcije su donesene bez ikakvih analiza i bez ikakve svrhe. Umjesto da osnovni zadatak „instrukcija“ bude kvalitetnije prenošenje znanja i usvajanje znanja od strane učenika u okolnostima potencijalne zaraze korona virusom, osnovni zadatak instrukcija je da prikaže ministra i nadležne kao da su nešto radili. Instrukcije svrha samima sebi.

Malo detaljnije:

Ne postoji nikakav argument skraćivanja nastave na 30 minuta. Kao da virus napada u zadnjih 15 minuta sata. To je premalo vremena za evidentiranje izočnih učenika i obrađivanje nastavnog sadržaja predviđenog za jedan školski sat.

Instrukcije koje su došle na adrese škola se razlikuju od onih koje je ministar javno objavio. Razlika stoji u tome što je ministar naložio da se predmeti likovne, glazbene, tjelesne kulture, tehničkog odgoja, informatike i izborna nastava odvija na daljinu, što je nevjerojatna diskriminacija ovih predmeta i uskraćivanje djece ustavnih prava na potpuno obrazovanje.

S druge strane, nastavnici drugih predmeta će biti primorani održavati nastavu i u živo i na daljinu, radeći dupli posao. Zašto se ne uposle dodatni djelatnici kako bi svi učenici raspoređeni po skupinama imali nastavu u učionicama te time imali pravo na odgoj i obrazovanje što im po Ustavu i zakonu pripada?

Nastavnicima nije osigurana tehnička oprema za nastavu na daljinu, jednako kao i učenicima. Što je sa natječajnim procedurama za nabavku?

Učenici srednjih škola, tjedan dana prije početka nastave nemaju informaciju o valjanim udžbenicima koje trebaju koristiti.

Komentar na prijedlog izmjena i dopune zakona o obrazovanju

Prijedlog izmjena je napravljen preopćenito, nedefinirano, bez ikakvih rokova i bez ikakvih jasnih odredbi. Uspostavlja se „nastava na daljinu“, bez da se jasno definira što bi to u praksi značilo.

No, najveća odlika nesposobnosti i neznanja ogleda se u činjenici da će se „Način i uvjeti izvođenja nastave na daljinu regulirati posebnim pravilnikom Ministarstva“ koji, tjedan dana prije početka nastave ne postoji. Pravilnik je morao biti sastavni dio prijedloga izmjena zakona, kao i hodogram/dinamika aktivnosti.

Zaključak

Djeci se mora omogućiti neometano odvijanje nastave U ŠKOLAMA. Ako se svakoga vikenda po svadbenim salonima mogu održavati brojna svadbena slavlja, ako djeca neometano treniraju po sportskim klubovima, ako se mogu konstantno družiti tijekom ljetnih blagdana, ako se mogu održavati predizborni skupovi, Dani općina sa prigodnim druženjima, zašto se djeci stvara stres oko škole?!

Zavod za javno zdravstvo je donio minimalne epidemiološke zaštitne mjere koje bi to morale omogućiti i škole su se tome morale prilagoditi. Vratimo djecu u škole, pridržavajmo se higijensko epidemioloških mjera i opremimo škole dezinfekcijskih sredstava.

Do pojave Covid 19 virusa, škole nisu imale sapuna za ruke, kamoli dozatore za dezinfekciju ruku. O higijeni sanitarnih čvorova ne treba ni govoriti.

Na razini županije se moraju donijeti krizni planovi u slučaju pojave zaraze u školama. To se ne smije ostaviti na razinu škola. Školama se mora ostaviti provedba tih planova. 

U slučaju udaljenog školovanja potrebno je imati jasan popis alata koji se koriste kako bi se djeci osigurali istovjetni uvjeti za rad koji ni u kojem slučaju ne bi smjeli ovisiti o informatičkoj (ne)pismenosti i dobroj volji učitelja. Roditeljima čija djeca budu morala pohađati nastavu online mora biti osiguran tehnički minimum uvjeta, kako roditelji ne bi morali imati dodatnih troškova (osnovno obrazovanje je besplatno).

S obzirom da se radi o izvanrednim okolnostima za djecu je potrebno osigurati odgovarajuću psihološku i pedagošku podršku, pa je obavezno uvesti razgovore i/ili predavanja za djecu kako bi im se pomoglo razumjeti novonastale okolnosti na satu razrednika. 

Ispostavi li se istinitim da će pojedini predmeti biti u živo, a pojedini online, uzet ćemo sebi za obvezu ponovno pisati apelaciju Ustavnom sudu.

Cijela ova lakrdija sama po sebi je uskraćivanje Ustavom zagarantiranog prava djece na obrazovanje, ali ova diskriminacija pojedinih predmeta poput glazbenog, likovnog i tjelesnog je vrh.