Frontex, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, podupire zemlje EU-a i schengenskog područja u upravljanju vanjskim granicama EU-a i borbi protiv prekograničnog kriminala. Frontex podupire zemlje EU-a i schengenskog područja u svim aspektima povezanima s upravljanjem granicama, od potpore na terenu i borbe protiv prekograničnog kriminala, zračnog nadzora i prikupljanja informacija, do pomoći u postupcima vraćanja, utvrđivanja novih tehnologija i mnogim drugima.
Stoji to na internetskim stranicama europske agencije s kojom je Bosna i Hercegovina u lipnju potpisala ugovor i koja će ojačati kontrolu na bh. granicama koje su, kako se navodi u izvješćima o našoj zemlji ključne na tzv. Zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti, gdje se bilježi stalan priliv ilegalnih migranata.
Otkako je 2019. donesena nova uredba o Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, osoblje Frontexa svoje izvršne ovlasti, kao što su granične kontrole i registracija osoba, može izvršavati i u trećim zemljama.
Osim toga, Europska unija, prema kojoj stremi BiH, s doduše sporim koracima, zahtijeva sustavnu suradnju s Frontexom kao preduvjet za dalji napredak k članstvu.
Iz Granične policije BiH za Bljesak.info kažu kako sporazum sa Frontexom označava ulazak u europski sustav kolektivne sigurnosti, pri čemu će se značajno unaprijediti borba protiv organiziranog kriminala, krijumčarenja i drugih prijetnji koje proizlaze iz ilegalnih migracija. To, napominju iz Granične policije, svakako doprinosi povećanju regionalne i europske sigurnosti.
''Službenici Frontexa, raspoređeni u Bosni i Hercegovini, obavljat će svoje dužnosti u potpunosti u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnim i EU normama. Njihova odgovornost je jasno definirana, te djeluju isključivo u suradnji s Graničnom policijom BiH i postupaju po instrukcijama službenika Granične policije BiH'', rekli su iz Granične policije za Bljesak.info.
Naime, polje djelovanja službenika Frontexa usmjereno je na tri oblasti: provjera dokumenata i detekcija lažnih identiteta, borba protiv različitih oblika prekograničnog kriminaliteta, te tehnička i logistička podrška koja uključuje opremu, vozila i tehnička sredstva za nadzor granice.
''Na navedeni način se jačaju ne samo tehnički i operativni kapaciteti Granične policije BiH, već i dodatno se učvršćuje pozicija BiH kao pouzdanog partnera u zajedničkom europskom sustavu sigurnosti'', kažu iz Granične policije.
Ranije su pripadnici Frontexa bili angažirani na određenim graničnim prelazima BiH, na tzv. koordinacijskim točkama, na kojima su imali ulogu promatrača. ''Naime, navedeni angažman zasnivao se na Radnom sporazumu iz 2009. godine koji, za razliku od Sporazuma između Europske unije i Bosne i Hercegovine o operativnim aktivnostima koje Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu provodi u Bosni i Hercegovini, nije omogućavao izvršne ovlasti službenicima Frontexa'', kažu iz Granične policije.
Kada je u pitanju trenutno stanje, ističu kako je angažman pripadnika Frontexa predviđen na jednom broju graničnih prijelaza gdje će s pripadnicima Granične policije BiH obavljati poslove graničnih provjera.
Pored toga, planira se i njihov angažman na poslovima nadzora granice u graničnom pojasu, u skladu s procjenama operativnih potreba Granične policije BiH.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, kaže kako su dva su aspekta benefita za BiH kad je u pitanju suradnja s Frontexom.
''Prvi se ogleda u političkom domenu, gdje se BiH pozicionira kao kredibilan partner europskog sustava kolektivne sigurnosti. Potpisivanje ovoga sporazuma ujedno znači i korak bliže integriranju BiH u EU. U operativnom, odnosno praktičnom smislu, povećat će se kapaciteti domaćih policijskih struktura na zaštiti naših granica ali i granice EU. Uspostavom stalnih struktura Frontexa u našoj zemlji poboljšat će se i ubrzati razmjena podataka i informacija, koja nije bila na zavidnoj razini između zemalja Zapadnog Balkana. Putem ovih timova, koji su raspoređeni u zemljama regije, te će procedure biti kraće i kvalitetnije, što će samim tim omogućiti našim strukturama da se bolje pripreme za sprječavanje ilegalnih migracijskih tokova ali i borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala'', kaže Hadžović za Bljesak.info.
Ističe kako će pripadnici Granične policije BiH moći računati na aktivan angažman raspoređenih pripadnika Frontexa, kako u tehničkoj, logističkoj tako I u savjetodavnoj podršci.
''Suradnja će ujedno postaviti i unaprijediti standarde na zaštiti granica, što će u praksi značiti i veća ulaganja na dostizanju kompatibilnosti sa sustavima koji su upotrebi unutar Europske unije. U kojoj mjeri će BiH s ograničenim resursima biti u stanju odgovori tim obvezama ostaje da se vidi ali je zasigurno da će Frontex nakon sagledavanja i analize situacije zasigurno insistirati na dodatnim ulaganjem u oboj oblasti'', rekao je.
Najveći izazovi, na koje Centar za sigurnosne studije konstantno upozorava su kroničan nedostatak kadra u Graničnoj policiji BiH, posebno u sljedećem razdoblju kada se očekuje značajniji podljev policijskih službenika.
''Nedostatak političke volje ili spremnosti da se riješi ovaj gorući problem, svakako je nešto što ozbiljno ugrožava zaštitu naših granica a samim tim i sigurnost naših građana. Uz nedostatak ljudstva, tu je i još uvijek slaba opremljenost modernim tehnologijama koje bi trebale nadomjestiti manjak ljudskih resursa, kako bi osigurali kvalitetnu zaštitu naših granica. Ignoriranje zahtjeva rukovoditelja Granične policije u dužem vremenskom razdoblju od strane političkih struktura možda je i najveći trenutni izazov koji prijeti BiH, a može se čak manifestirati i u nemogućnosti pripadnika GP da odgovore svojim redovnim poslovima i zadacima uslijed nedostatka uposlenih'', kaže Hadžović.
Prema dostupnim podacima, trenutno je oko 1.800 graničara BiH zaduženo za čuvanje više od 1.500 kilometara granice (905 kilometara kopnene i 625 kilometara vodene granice) prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori sa 58 međunarodnih i 28 graničnih prelaza za pogranični promet. Tako ispada da jedan graničar čuva oko kilometar i pol državne granice.
Da se Granična policija BiH suočava s manjkom osoblja te da je potrebno unaprijediti graničnu infrastrukturu i opremljenost, navodi se i u izvještaju Europske komisije o stanju u BiH 2024. godine.
''Granična policija nema dovoljno osoblja, a četvrtina radnih mjesta nije popunjena. Nastavljena je međuagencijska saradnja u sprečavanju nezakonitih migracija uz podršku operacija nadzora granice. Poduzete su zajedničke preventivne operacije protiv trgovine i krijumčarenja ljudima u privremenim prihvatnim centrima, te je povećan broj otkrivanja slučajeva krijumčarenja. Nastavljena je policijska suradnja sa susjednim državama provođenjem zajedničkih operacija'', navedeno je u izvješću.
Europska komisija navodi kako se upravljanje migracijama u BiH i dalje unapređuje te da je potrebno usvojiti Zakon o graničnoj kontroli i Strategiju i Akcijski plan o integriranom upravljanju granicom od 2024. do 2029. godine usklađen s Schengenskim propisima. Potrebno je, smatra Komisija, nastaviti usklađivanje s viznom politikom EU-a, posebno u pogledu trećih zemalja s potencijalnim rizicima od neregularnih migracija ili sigurnosnim rizicima za EU te uvesti sigurnosne mjere za bolju kontrolu dolazaka iz zemalja sa bezviznim režimom.
Podsjetimo, u prosincu prošle godine u Sarajevu je parafiran sporazum o Frontexu između Bosne i Hercegovine i Europske unije, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u svibnju jednoglasno je usvojilo Sporazum o Frontexu.
Potom je u lipnju u Bruxellesu upriličeno potpisivanje Sporazuma sa Frontexom koji su potpisali predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i povjerenik za unutarnje poslove i migracijska pitanja Magnus Brunner.
''To će znatno pomoći u upravljanju migrantskim tokovima i suzbijanju nelegalnog useljavanje i borbi protiv prekograničnog kriminala'', kazala je predsjedateljica Vijeća ministar.
Povjerenik Brunner kazao je da je sporazum s BiH još jedan važan korak u jačanju "zajedničke odgovornosti za efikasno upravljanje granicama i sigurniju Europu".
"Zahvaljujući bliskoj suradnji s partnerima sa zapadnog Balkana, neregularni prelasci granica duž ove rute smanjeni su za skoro 95 posto u usporedbi s 2022. godinom. Ovo potvrđuje da zajednički rad donosi opipljive rezultate i da je zapadni Balkan sastavni dio europskog prostora stabilnosti i sigurnosti", kazao je tada Brunner.
Iz Delegacije EU u BiH priopćili su nakon potpisivanja sporazuma kako je intenziviranje suradnje u oblasti upravljanja granicama ključni element s ciljem sprječavanja neregularnih prelazaka granica i jačanja sigurnosti regije.
''Zajednički napori doveli su do značajnog smanjenja neregularnih prelazaka granica, sa 145.600 u 2022. na 21.520 u prošloj godini. Taj trend se nastavlja i u ovoj godini, s daljim padom od 58 posto u prva četiri mjeseca'', naveli su iz Delegacije Europske unije u BiH.
