Rezolucija Vijeća Europe o BiH: Što sve smrdi u državi našoj

''Bez temeljite ustavne reforme demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih građana'', smatraju u Vijeću Europe.

''Nakon skoro 16 godina članstva u Vijeću Europe, Bosna i Hercegovina treba pojačati napore kako bi provela preostale obveze prema ovoj organizaciji. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, neophodne reforme treba provesti na osnovu zajedničke vizije razvoja institucija države. To zahtijeva temeljitu ustavnu reformu, bez koje demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih građana'', navodi se u nacrtu rezolucije o BiH, do čijeg sadržaja je ekskluzivno došla FENA, a koja će se naći pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe 24. siječnja, uz moguće određene izmjene.

Briga zbog nacionalističke retorike

Odbor za praćenje Vijeća Europe zabrinut je zbog porasta nacionalističke i etnički obojene retorike, naročito u kontekstu izborne kampanje za opće izbore u listopadu 2018.

Također izražava zabrinutost zbog sve većeg nepoštovanja vladavine prava i poziva vlasti u BiH da, još i prije izbora 2018. godine, provedu konačne i obvezujuće odluke Ustavnog suda, posebno u pogledu izborne reforme za grad Mostar i formiranja Doma naroda Federacije BiH. Kako bi se ispunile sve preostale obveze, Odbor očekuje da Bosna i Hercegovina poduzme određene konkretne korake u skladu s preporukama sadržanim u ovom izvještaju. Do njihovog potpunog provođenja predlaže se da PS Vijeća Europe nastavi postupak nadgledanja u slučaju Bosne i Hercegovine'', navodi se, između ostalog, u prijedlogu rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozdravlja usvajanje ambicioznog programa reformi u srpnju 2015. godine, kao i službeno podnošenje aplikacije za članstvo u Europskoj uniji u veljači 2016. godine. Parlamentarna Skupština VE također je pozdravila dugoočekivano objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava 2016. godine koji je proveden 2013., kao i napredak u implementaciji revidirane strategije za primjenu Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma o povratku izbjeglica i interno raseljenih.

Prekoračen rok za ratne zločine

Vijeće Europe smatra da bi pitanje nestalih osoba trebalo ostati u fokusu vlasti i očekuje da Institut za nestale osobe dobije potrebna proračunska sredstva.

Također se izražava žaljenje zbog spore provedbe Nacionalne strategije za ratne zločine iz 2009. godine. Rok za najsloženije slučajeve, postavljen do 2015. godine, nije ispunjen, a istrage o navodnim ratnim zločinima protiv najmanje 7.000 ljudi ostaju da budu provedene do prosinca 2023. godine. Parlamentarna skupština VE apelira i na entitete i na državu da osiguraju adekvatno financiranje pravosudnih institucija.

Vijeće Europe sa zadovoljstvom napominje da je Središnje izborno povjerenstvo na profesionalan i efikasan način organiziralo Opće izbore 2014. godine i lokalne izbore 2016. i da kontinuirano radi na tehničkom poboljšanju procedura u izbornom procesu. Međutim, napominje se da su izbori za 2014. održani po drugi put u pravnom i ustavnom okviru koji krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ETS br. 5), a na osnovu presude iz 2009. godine u predmetu Sejdić i Finci, gdje su se još jednom, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli kandidirati za državno predsjedništvo ili biti izabrani/delegirani u državni Dom naroda.

Dakle, još uvijek nisu usvojene ustavne izmjene koje bi konačno riješile ovo temeljno pitanje. Skupština još jednom poziva sve političke aktere da preuzmu odgovornost i usvoje neophodne izmjene kako u Ustavu, tako i u izbornom zakonu najkasnije šest mjeseci prije sljedećih općih izbora u listopadu 2018. godine. Uvjet vezan za prebivalište glasača kada je u pitanju izbor tročlanog Predsjedništva BiH također treba ukloniti u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav.

Mostar, izborni zakon i Srbi u Federaciji

Vijeće Europe također poziva vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje izmjene koje zahtijeva provođenje odluka Ustavnog suda o izbornom procesu za grad Mostar i o sastavu Doma naroda Federacije BiH. Neshvatljivo je i vrlo problematično za PS VE da vlasti u BiH ne mogu prikupiti dovoljnu političku volju da okončaju situaciju u kojoj građani Mostara bivaju spriječeni više od osam godina u ostvarivanju prava da biraju svoje predstavnike u Gradskom vijeću.

Parlamentarna skupština VE smatra da je potrebno hitno sprovesti odluku Ustavnog suda od 1. prosinca 2016. godine o sastavu Doma naroda Federacije BiH (u slučaju Ljubić), i to prije sljedećih općih izbora 2018. godine, jer inače postoji ozbiljan rizik da će formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i na državnoj razini nakon izbora biti blokirano.

Također se pozivaju vlasti u oba entiteta da usvoje amandmane na svoje ustave: problematično je da Ustav Republike Srpske i dalje predviđa smrtnu kaznu i da Ustav Federacije i dalje sadrži odredbe koje se odnose na instituciju ombudsmana koja je ukinuta 2008. godine. U četiri kantona Federacije BiH, ustavnim amandmanima na odgovarajuće kantonalne ustave potrebno je osigurati da jamče status "konstitutivnog naroda" pripadnicima srpskog naroda koji tamo žive.

Usporeni procesi

Vijeće Europe smatra da bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale pojačati napore da provedu preostale obveze iz pristupanja, kao i obveze države članice VE. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, potrebno je sprovesti neophodne reforme u duhu konstruktivnog dijaloga različitih razina vlasti. Državne strukture u ključnim područjima treba ojačati, a ne dodatno podrivati.

Uzimajući u obzir da je institucionalni okvir zemlje kompleksan, Skupština VE sa žaljenjem ukazuje da složeni procesi donošenja odluka u državnom parlamentu (kao što je entitetsko glasovanje, dvostruka većina potrebna za donošenje svih odluka, ili pozivanje na klauzulu o vitalnom nacionalnom interesu) značajno usporavaju proces zakonodavne reforme.

Parlamentarna skupština VE također ukazuje na činjenicu da nacionalistička i etnički obojena retorika i dalje dominira političkim diskursom širom zemlje, a to je posebno slučaj u razdoblju prije izbora. Potrebno je uspostaviti nultu toleranciju za govor mržnje ili glorificiranje ratnih zločinaca.

Izražava se zabrinutost zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini i pozivaju se nadležne institucije da se pridržavaju odluka Ustavnog suda i Suda BiH koje su konačne i obvezujuće. Posebno izražava nezadovoljstvo odlukom institucija Republike Srpske da ne provede odluku Državnog suda o registraciji vojne imovine države na svojoj teritoriji, nadalje da provede odluku o referendumu o danu Republike Srpske usprkos odluci Ustavnog suda BiH koji je to zabranio, kao i dugotrajno odlaganje državnog parlamenta da provede odluku Ustavnog suda u slučaju grada Mostara.

Problemi s medijima

Kada je u pitanju jačanje demokratskih institucija, Skupština VE poziva vlasti Bosne i Hercegovine da osnaže lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u skladu sa preporukama iz 2012. godine Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe; usvoje novi zakon o sprječavanju sukoba interesa na državnoj i entitetskoj razini, u skladu s međunarodnim standardima, i ojačaju tijela za nadzor sukoba interesa, kao i ona za proceduru nadzora objelodanjivanja informacija o posjedu imovine; da nadalje poboljšaju zakon o financiranju političkih stranaka i provedu sve preostale preporuke sadržane u Trećem krugu evaluacije Grupe država u borbi protiv korupcije (GRECO) u pogledu transparentnosti financiranja stranaka na državnoj i entitetskoj razini; da se dovrši uspostavljanje jedinstvenog sustava javnih emitera sa rukovodstvom na državnoj razini, potom uspostaviti korporaciju javnih emitera i usvojiti zakonodavstvo kojim se osigurava trajno financiranje tri javna emitera.

Potrebno je također usvojiti zakone koji će osigurati transparentnost vlasništva nad medijima; osigurati da se zakon o pristupu informacijama efikasno primjenjuje i poduzeti mjere koje će povećati sigurnost novinara koji su posljednjih nekoliko godina bili izloženi prijetnjama smrću i drugim načinima zastrašivanja; nastaviti reformu institucije ombudsmana na državnoj razini u skladu sa preporukama Europske komisije za demokraciju (Venecijanska komisija) i osigurati dovoljna sredstva za instituciju, naročito kako bi se omogućilo sveobuhvatno praćenje primjene zakona iz 2009. godine o zabrani diskriminacije.

Korupcija

Kada je u pitanju vladavina prava, PS VE poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju borbu protiv korupcije u sustavu pravosuđa i tužiteljstva, policiji i administraciji, sankcioniraju političku korupciju, podmićivanje i trgovanje utjecajem, kako na državnom tako i na entitetskom nivou i usklade različita primjenjiva zakonodavstva uz jačanje institucionalnih kapaciteta agencije za borbu protiv korupcije.

Također vlasti u BiH se pozivaju da bez odlaganja usvoje preostale zakone i podzakonske akte o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma kako bi se zemlja uklonila sa "svijetlosive liste" Radne grupe za financijsko djelovanje (FATF). Potrebno je nadalje usvojiti novi zakon o sudovima i uspostaviti ili Vrhovni sud na državnoj razini ili Apelacijski sud u okviru postojećeg državnog suda, u skladu s preporukama Venecijanske komisije; usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije; nastaviti napore na usklađivanju četiri postojeća pravna sustava u zemlji.

U pogledu zaštite ljudskih prava, Skupština VE poziva vlasti u BiH da nastave s harmonizacijom pravnog okvira širom zemlje po pitanju izvršenja krivičnih sankcija i osiguraju bolju saradnju između tri postojeće zatvorske uprave koje djeluju zasebno.

Segregacija u obrazovanju

Potrebno je uspostaviti potpuno nezavisna tijela za žalbe u sklopu policijskih uprava radi istraživanja navoda o zlostavljanju zatvorenika, u skladu s preporukama Europskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog, ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT); nastaviti s provođenjem mjera za poticanje integracije romske zajednice u društvo; nastaviti s provođenjem mjera u svrhu sprječavanja i borbe protiv trgovine ljudima, posebno djecom i postaviti kao prioritet sve neophodne korake k provedbi obveza u smjeru otklanjanja segregacije u obrazovanju.

Parlamentarna Skupština Vijeća Europe pozdravlja napredak postignut u nizu oblasti od usvajanja Preporuka 2025 (2013), vezano za funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, ali i dalje izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u oblasti ustavne reforme i reforme izbornog zakona. Zbog svega navedenog, a u iščekivanju provedbe ovih, kao i prethodnih rezolucija i preporuka, Vijeće Europe će nastaviti s praćenjem procesa ispunjenja preostalih obveza Bosne i Hercegovine, navodi se u rezoluciji koja će se naći u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe 24. siječnja, piše Fena.

Inače, Bosna i Hercegovina se pridružila Vijeću Europe 24. travnja 2002. Od tada su vlasti implementirale sve formalne obaveze koje su preuzele nakon pristupanja. Do danas je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala 90 konvencija Vijeća Europe.