Rečeno mi je: Ili ćeš ovo podržati ili idu sankcije

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je da je zaštićen interes Hrvata u BiH dogovorom s američkom administracijom o angažiranju njihove privatne kompanije u izgradnji plinskog povezivanja BiH s Republikom Hrvatskom.

Čović je gostujući u emisiji ‘Dnevnik plus’ Radio televizije HercegBosne iz Mostara govorio o jučerašnjim razgovorima s predstavnicima američke administracije i bošnjačke strane kako razriješiti prijepore s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, otkrivši da su mu američki dužnosnici iz ranijeg saziva prijetili sankcijama ako ne prihvati rješenje da kompanija sa sjedištem u Sarajevu vodi izgradnju i upravlja plinovodom. Čović je tada odbio prijedlog na kojemu je inzistirao bivši veleposlanik Michael Murphy.

''Meni je tada rečeno ili ćeš ovo podržati ili idu sankcije. Ali na kraju ja mislim da je imalo smisla kazati svoj stav. Južna plinska interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj'', rekao je Čović.

Dodao je da je s ovim dogovorom ‘prijateljima iz američke administracije’ pokazano da je interes Hrvata konačno dobivanje plina u većinskim hrvatskim županijama kako bi razvijali gospodarstvo.

''Mislim da smo na najboljem putu da ostvarimo ono što smo željeli'', istaknuo je čelnik HDZ-a BiH.

Po njegovim riječima, predstavnici vlasti Republike Hrvatske su bili uključeni kako bi pomogli postizanju dogovora navodeći ministra Antu Šušnjara.

Američki otpravnik poslova u Sarajevu John Ginkel ponudio je jučer tijekom sastanka s hrvatskim i bošnjačkim strankama razrješenje prijepora da izgradnju Južne plinske interkonekcije preuzme američka privatna kompanija te dobije koncesiju na 30 godina. S tim prijedlogom su se po Čovićevim riječima složili svi na sastanku u američkom veleposlanstvu.

Dodao je kako sada pravno urediti taj posao, posebice stoga jer je početkom godine uz snažan pritisak tadašnjeg veleposlanika Michaela Murphya Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji čak i unatoč tome što nitko od hrvatskih zastupnika u oba doma nije podržao to rješenje, navodi Hina.

Otada traje prijepor kako realizirati ovaj projekt. S obzirom da je u tome zakonu navedeno kako projekt izgradnje plinskog povezivanja s Hrvatskom treba voditi kompanija Bh. Gas sa sjedištem u Sarajevu, a čemu se hrvatska strana u BiH protivi, Čović je naveo kako tek treba razriješiti taj prijepor. U međuvremenu je hrvatska strana u BiH predlagala da se osnuje nova kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala projektom, a čiji bi vlasnici bili Plinacro, Elektroprivreda Hrvatske zajednice HercegBosne, te Bh Gas s udjelima od 33 posto.

Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa novi plinovodni pravac koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim sustavom i terminalom za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime se osigurava dodatni pravac opskrbe. Na taj način Hrvatska postaje jedno od glavnih čvorišta opskrbe plinom u BiH, te području središnje i jugoistočne Europe.

Hrvatska treba dovesti plinovod od Dugopolja do granice kod Imotskog, gdje bi se spojio s bosanskohercegovačkom mrežom iz koje bi se zatim razvila dva nova kraka – jedan koji bi opskrbljivao Hercegovinu, a drugi koji bi vodio prema središnjoj Bosni. Trenutačno je BiH gotovo u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina kroz postojeći pravac, što je i politički i energetski rizično. Realizacijom ove interkonekcije Bosna i Hercegovina dobiva stratešku alternativu u vidu američkog LNG plina, čime se jača energetska sigurnost i smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču.