Raspisani izbori: 3.406.088 ljudi ima pravo glasa

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici donijelo Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024. godine, koji bi trebali biti održani 6. listopada.

Utvrđen 'tehnički' Izborni zakon

Izbori se raspisuju za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine općine u RS, 111 načelnika općina u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.

SIP BiH je usvojilo i Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine.

Usvojena je i Odluka o zaključivanju biračkog popisa na dan 7. svibnja u ponoć. Prema stanju na taj dan ukupan broj birača koji je upisan u popis je 3.406.088. 

Članovi SIP-a BiH su donijeli i Zaključak o utvrđivanju tehničkog prečišćenog teksta Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Kako je rečeno, visoki predstavnik u BiH je u ožujku ove godine donio Odluku kojom je donio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje su bile prilično obimne i zahtjevne.

25 izmjena i dopuna i tri tehničke ispravke

''Da bi se lakše snalazili u čitanju i tumačenju odredbi Izbornog zakona bilo je nužno da se te odredbe inkorporiraju u već postojeći tekst Izbornog zakona'', navedeno je.   

Predsjednica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić je kazala da će ovo sigurno pomoći, napomenuvši da je Izborni zakon BiH do sada pretrpio 25 izmjena i dopuna i tri tehničke ispravke.

''Jako je teško u masi tih izmjena i dopuna od 2001. godine služiti se Izbornim zakonom, u situaciji kada nikada nismo dobili službeni prečišćen tekst koji bi bio usvojen u Parlamentarnoj skupštini'', navela je. 

Schmidtovim se izmjenama, uz ostalo, pokušava bolje zaštititi integritet izbornog procesa, uključujući tu i uvođenje novih tehnologija poput nadzornih kamera na biračkim mjestima, biometrijske provjere identiteta birača kao i brojanja glasova skeniranjem listića.

No, zbog kratkih vremenskih rokova te će inovacije biti u funkciji samo na oko deset posto birališta, a tamo će se iskušati njihova učinkovitost kako bi u cijelosti mogle biti primijenjene na općim izborima 2026.

Što s Izbornim zakonom RS?

Po riječima predsjednice SIP-a sve to znači provedbu četiri pilot projekta koji će se realizirati uz pomoć inozemnih donatora poput USAID-a i Europske unije, ali i dodatne obveze za državno izborno povjerenstvo jer je ono, sukladno Schmidtovim odlukama, sada jedino ovlašteno za imenovanje predsjednika lokalnih biračkih odbora koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Schmidtovim je odlukama također zabranjeno kandidiranje osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine. također, u javnom je prostoru sve od dana raspisivanja izbora visoki predstavnik pod prijetnjom sankcijama zabranio potencijalnim kandidatima korištenje jezika mržnje i sprječavanje novinara u obavljanju njihovih dužnosti.

Narodna skupština RS to je učinila na poticaj Milorada Dodika, nezadovoljnog nametanjima izmjena izbornog zakona BiH za kojima je posegnuo visoki predstavnik Schmidt.

Stupanje na snagu tog entitetskog zakona je privremeno zaustavljeno jer je klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS na njega uložio veto pa će o njegovoj ustavnosti najprije odlučivati Ustavni sud RS a potom vjerojatno i Ustavni sud BiH. 

Hadžiabdić je u srijedu na to kazala kako se SIP neće baviti zakonitošću onoga što rade u RS i rukovodit će se zakonima na razini BiH.

"Nadam se da će i RS poštovati demokratske standarde da se izborna pravila ne mogu mijenjati pet mjeseci prije izbora", kazala je predsjednica SIP-a.