Raguž o proračunu HNŽ-a: Partijsko čerupanje očerupanog

''Vidim, pojedini ekonomski struĆnjaci se podsmjehuju što sam jedini bio protiv proračuna HNŽ-a na današnjoj Skupštini. Pa evo ispravka netočnog navoda: nisam bio samo protiv Proračuna nego i svih financijskih planova koji su danas na dnevnom redu bili'', napisao je čelnik HRS-a i zastupnik u Skupštini HNŽ-a Slaven Raguž nakon što je jedini dignuo ruku protiv županijskog proračuna za 2019. godinu.

Raguž je na Facebooku napisao kako Proračun HNŽ-a za 2019. iznosi preko 200 milijuna KM i ''niti je razvojni, niti socijalni, nego partijski: za potrebe financiranja beskrajne (stranačke) administracije i birokracije vladajućih stranaka''.

''Ne mogu podržati dokument koji se u prihodovnoj strani u potpunosti oslanja na porezna i parafiskalna davanja. Niti jedna prihodovna stavka nije plod investicija, ulaganja u npr. 4. industrijsku revoluciju ili rezultat gospodarske politike'', naveo je i dodao kako se sve temelji ''na čerupanju već do kosti očerupanog gospodarstva''.

Pročitajte još

Herceg: Možemo i hoćemo bolje

''Naše vlastodršce ništa nije naučilo negativno iskustvo trošarina na gorivo, alkohol i cigarete s viših razina, od čega financijskih učinaka ima isključivo siva ekonomija i crno tržište, pa oni u 2019. i u trogodišnjem planu planiraju rast fiskalnih davanja. Dakle, potiče se gospodarstvo poreznim opterećenjima. Jednostavno, ne slažem se s tom politikom. Zalažem se za politiku fiskalnog rasterećenja gospodarstva, a da se proračunska rupa zakrpi racionalizacijom rashodovne strane i uštedama'', naveo je Raguž.

Navodi kako bi se ukidanjem parafiskalnih nameta i kada bi se financijski nedostatak nadomjestio racionalizacijom (stranačkih) troškova i administrativnim uštedama, po uposleniku bi se plaća godišnje mogla podići i do 5000 KM.

''To je po meni demografska politika i politika opstanka'', naveo je.

Naveo je i kako je rashodovna strana definirana protivno Zakonu o Proračunima i protivno mišljenjima Ureda za reviziju.

''Npr. za razvoj turizma 1.000.000 KM, komunikacija 2.100.000 KM, razne subvencije i transferi od skoro 100.000.000 KM. Meni je to isto kao da su stavili 'borba za mir u svijetu 2.000.000 KM'. Tražio sam da se dostavi jasna analitika kome i u koje namjene idu ti novci, jer to nisu novci HDZ-a BiH i SDA, nego novci poreznih obveznika i mora se znati kamo i u koje svrhe idu, a to nije neki moj hir nego zakonska obveza ministarstva financija i Vlade (iz SDA su mi replicirali kako 'moram imati vezu s ministrom pa ću dobiti sve analitike', a iz Vlade su rekli 'koliki bi onda to bio dokument kad bi se Zakona pridržavali')'', napisao je Raguž.

Kao primjer naveo je Zračnu luke Mostar ''(jer je očigledan primjer, ali takvih primjera ima još) koja je po poslovnim rezultatima najlošija u okruženju i posluje suprotno Zakonu o gospodarskim društvima, a u Proračunu za 2019. dobivaju više sredstava nego ranije''.

''Nije problem da ih se subvencionira, ali oni moraju podnijeti izvješće o utrošku od oko 750.000 KM koje dobiju i napraviti minimalno duplo toliko na komercijalnoj bazi. Zaključujem, dakle, rashodovna strana je definirana protuzakonito i netransparentno, čisto kao plijen kojeg dijele HDZ BiH i SDA. A porezni obveznici to plaćaju'', naveo je Raguž.

Između ostalog, napisao je kako je bio protiv financijskog plana Fonda za okoliš ''koji je copy/pasteao financijski plan iz prethodne godine''.

''Naravno da sam bio protiv, jer po zakonu mora svaka troškovna strana imati definiranu jasnu namjenu, kako bi porezni obveznici znali koliko novca ide u skladu sa programom i poslovnom prirodom Fonda, a koliko za potrebe čišćenja ulica Mostara u majicama HDZ-a BiH i druge predizborne aktivnosti. Vrhunac neozbiljnosti i licemjerstva je činjenica da su zastupnici u Skupštini dokument financijskog plana ZZO-a dobili minut pred početak sjednice. Preko 135 milijuna KM utrška bez ikakve mogućnosti analize, sugestija, amandmana, kritika ili bilo čega. I ja bih trebao k'o mazga bespogovorno dići ruku za to, jer je to dogovor SDA – HDZ BiH.

Kumulativno, danas se odlučivalo o skoro pola milijarde proračunskog novca i sve je to planirano amenovati u roku od satak, satak i pol. Više ozbiljnosti se pridaje kada u birtiji odlučujemo šta ćemo pit'. Osobno, ako ništa, pirovo sam raspravama uspio produžiti sjednicu na više sati, a što se tiče ostalog, neka im je u slast trošenje novca poreznih obveznika. Netko u Njemačku i Irsku, netko pola milijarde u padže! Bitno da je HRS predmet podsmijeha'', naveo je Raguž.