Puzanje prema EU: Europa će nam 'oprostiti' jedan zakon?

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović kazao je Feni da je zakazao sjednicu tog doma za petak u 15 sati, a na kojoj će biti razmatran Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.

''Dakle, dva će zakona biti, jer već u redovnoj proceduri imamo zakon o državnoj službi, koji je prošao u prvom čitanju. Nema razloga da ga sutra ne stavimo na sjednicu i da ne bude razmotren i vjerojatno i usvojen'', kazao je Ademović.

Pročitajte još

Objavljeno 36 ključnih rizika za Europu – spominju se i ratovi zbog vode

Široko definiran sukob interesa

Vijeće ministara BiH u srijedu je jednoglasno usvojilo i uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri novi tekst Prijedloga zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti sa zakonodavstvom Evropske unije i međunarodnom praksom u tom području.

Donošenjem ovoga zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravde, ispunjava se jedan od 14 prioriteta u oblasti vladavine prava u procesu europskih integracija BiH i jedan od ključnih uvjeta za dobivanje statusa kandidata, navedeno je iz Vijeća ministara BiH.

Cilj zakona je sprječavanje sukoba interesa u vršenju javnih dužnosti u institucijama na nivou BiH, odnosno uklanjanje privatnih utjecaja na donošenje odluka, jačanje integriteta, objektivnosti, nezavisnosti, nepristranosti i transparentnosti u vršenju javne dužnosti, prevencija i borba protiv korupcije te jačanje povjerenja građana u institucije BiH.

Predloženim zakonom, uz široko definiran sukob interesa u skladu sa standardima Vijeća Europe, precizirane su obveze i odgovornosti nosilaca javnih funkcija, nespojivosti u vršenju druge funkcije ili posla uvođenjem jasnih i jedinstvenih pravila koja ograničavaju vršenje više funkcija ili poslova.

Pozdrav iz Europe

Izvjesno je da će u petak biti održana i sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi trebao biti razmatran Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.

Hina navodi kako je europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi na društvenoj je mreži X u četvrtak objavio kako je ga je o usvajanju ovog zakona te o drugim reformskim koracima na europskom putu izvijestila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto.

"Pozdravljam usvajanje zakona", napisao je Varhelyi dodajući kako se provedba reformi mora nastaviti.

Strogi nadzor nad imovinom

Ministar pravosuđa BiH, Davor Bunoza, ranije je rekao kako je Zakon o sprječavanju sukoba interesa u cijelosti na tragu europskih praksi, predviđa strogi nadzor nad imovinom i angažmanima državnih dužnosnika, članova njihovih obitelji i povezanih osoba te predviđa drastične kazne kakvih do sada nije bilo.

O sukobu interesa ubuduće bi odlučivalo neovisno tijelo sastavljeno od pravnih stručnjaka dok je do sada ta zadaća pripadala članovima političkih stranaka koji u pravilu nisu izricali nikakve ozbiljnije sankcije.

Iako je Europska komisija ranije zahtijevala da prije izrade preporuke Europskom vijeću o otvaranju pregovora BiH usvoji i zakon o sudovima, o tome među političarima do sada nije postignuta suglasnost.

Sjedište suda i mirovanje Schmidta

Problem je inzistiranje srpske strane da se sjedište Apelacijskog suda premjesti u Banja Luku dok predviđeno da ono bude u Istočnom Sarajevu, a neke informacije govore kako Komisija sada na tom zakonu ipak neće inzistirati, svjesna poteškoća u dogovaranju.

I dalje je neizvjesno kako će biti riješen problem izmjene izbornog zakona jer Europska komisija također traži usvajanje "paketa integriteta" odnosno uvođenja novih tehnologija kojima bi se osigurao bolji nadzor izbornog procesa.

S druge strane, HDZ BiH je do sada inzistirao da se usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. No, o tome za sada nema suglasnosti.

Stranke Trojke inzistiraju da se taj problem riješi na cjeloviti način odnosno izmjenama ustava kojima bi se eliminirala svaka diskriminacija građana BiH temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Podsjetimo, visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, naložio je strankama da same izmjene ove odredbe Izbornog zakona i dao im rok rekavši kako će u suprotnom on intervenirati. No, iako je prošao rok za taj dogovor, Schmidtova nametanja za sada miruju.