Putin se zakleo, po četvrti put
Vladimir Putin prisegnuo je u ponedjeljak na četvrtak predsjednički mandat do 2024., godine, na svečanosti priređenoj u Velikoj palači u Kremlju gdje je poručio da je njegov životni smisao učiniti sve što može za Rusiju, piše Hina.
''Smatram svojom zadaćom i smislom svog života učiniti sve što mogu za Rusiju, za njezinu sadašnjoj i budućnost'', izjavio je Putin prisežući na dužnost držeći ruku na knjizi ruskog Ustava.
Izabran u ožujku na novi predsjednički mandat glasovima 76,7 posto birača, što je njegov najbolji izborni rezultat otkako je došao na vlast, Putin upravlja Rusijom od 2000. godine bilo kao premijer ili predsjednik države.
''Napose sam svjestan svoje goleme odgovornosti prema svakome od vas, prema Rusiji'', izjavio je Putin na svečanosti polaganja prisege.
''Učinit ću sve kako bih povećao snagu, prosperitet i slavu Rusije'', poručio je.
''Sva naša ljepota i sva naša snaga leži u našoj kulturnoj autentičnosti i našem jedinstvu'', rekao je novi/stari predsjednik Vladimir Putin.
Putin, bivši časnik KGB-a, došao je na vlast 2000. zamijenivši Borisa Jeljcina na dužnosti predsjednika tada nestabilne i gospodarski slabe zemlje. Velik broj sunarodnjaka hvali ga zbog toga što je zahvaljujući prihodima od nafte donio zemlji stabilnost i napredak, a kritičari ga kude zbog ograničavanja ljudskih prava i medijskih sloboda.
Na međunarodnoj pozornici je nastojao obnoviti ruski utjecaj u svijetu oslabljen nakon raspada SSSR-a koji je nazvao ''najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća'' i kaotičnih godina vladavine Borisa Jeljcina.
Tako je 2014. počeo obnavljati ''veliku Rusiju'' pripojivši joj ukrajinski poluotok Krim, što je učinio intervencijom ruskih specijalaca i referendumom koji je organiziran nekoliko dana poslije i koji su Kijev i Zapad ocijenili protuzakonitim.
Ta je operacija povećala njegov ugled kod kuće, ali je potaknula najgoru krizu između Rusa i Zapada od kraja hladnog rata. Zapad usto optužuje Moskvu da vojno podupire separatističku pobunu na istoku Ukrajine, što Kremlj niječe.
Kao veliki ljubitelj sporta, ruski predsjednik je organiziranjem Svjetskog nogometnog prvenstva htio prikazati Rusiju sportskom velesilom.
Rusija je 2014. bila organizator Zimskih olimpijskih igara u Sočiju koje su bile najskuplje u povijesti, ali su nakon objave McLarenova izvješća 2016. snove Kremlja raspršile optužbe za sustavno dopingiranje, što potonji poriče.
Kada je krajem 1999. Jeljcin podnio ostavku i imenovao ga premijerom koji ga ima naslijediti, Putin se već bio nametnuo kao prvi čovjek u zemlji, jedini sposoban da zajamči sigurnost nakon njegova odlaska.
Nakon lake pobjede na izborima 2000. Putin učvršćuje vlast opirući se na ''strukture sile'' (tajna služba, policija i vojska) i na bliske suradnike.
Ubrzo iz političke igre isključuje oligarhe, poslovne ljude koji su se obogatili u mutnim privatizacijama 1990-ih, a neposlušnike šalje iza rešetaka, poput vlasnika naftne kompanije Jukosa Mihaila Hodorkovskog.
Kremlj pojačava kontrolu i nad televizijskim mrežama koje mu smetaju zbog svog slobodarskog tona naslijeđena iz 90-ih.
Budući da po ustavu nije mogao obnašati više od dva predsjednička mandata, 2008. povjerava Kremlj svom premijeru Dmitriju Medvedevu i preuzima njegovu dužnost.
Krajem 2011. najavljuje povratak u Kremlj na novi mandat koji je u međuvremenu produljen na šest godina, što potiče veliki val prosvjeda u zemlji.
No prosvjedni pokret slabi kada u proljeće 2012. ponovo nadmoćno pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Nakon toga u parlamentu se donose zakoni za koje oporba ocjenjuje da guše slobodu i omogućuju jaču represiju bilo kakva oblika prosvjedovanja.
