Kako je Putin očitao bukvicu Srbiji
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, iako se nagađalo, ipak neće otići na inauguraciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 7. svibnja, nego će taj dan biti u Ankari sa svojim kolegom Recepom Tayyipom Erdoğanom. No, zato je na Putinovu, već četvrtu predsjedničku prisegu, pozvan Milorad Dodik, predsjednik srpskog entiteta u BiH, piše Jutarnji.
Inače, tradicija je da se na inauguracije ruskih predsjednika, zapravo Putina, pozivaju samo čelnici najbližih postsovjetskih država. No, kako se Milorad Dodik već dugo gura u to jato, poziv ne čudi, ali zato je malo iznenađenje ignoriranje Aleksandra Vučića, piše Slobodna Dalmacija.
Srbijanski mediji zato nagađaju kako Vučić nije pozvan jer Rusima smetaju “njegovi dobri odnosi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel”, s kojom se u posljednjih nekoliko mjeseci vidio već dva puta te u Njemačkoj vidi važnog srpskog saveznika. No, čini se da je osim toga u pitanju i dodatni kremaljski pritisak zbog neriješenog statusa ruske baze u Nišu. Nakon što je Vučić odobrio diplomatski status predstavnicima NATO-a u Srbiji, Rusija je odmah zatražila da se istovjetan položaj i status odobri i ruskoj vojnoj bazi u Nišu. No, Vučić već više od godinu dana oteže s rješavanjem tog pitanja, iako Rusi stalno potežu Niš kao jedno od ključnih pitanja u odnosima sa Srbijom, a zbog toga je već više puta odgođen i posjet ruskog premijera Dmitrija Medvedeva.
Ruska strana već je više puta navela da je spremna uložiti “nekoliko milijardi dolara” u srbijansku privredu, a Medvedev i ruski poduzetnici stoje u niskom startu čekajući samo da se “odradi Niš” i oni stižu. No, Vučić oklijeva, a iz NATO-a, Bruxellesa i američke ambasade već su poručili da ne bi dobro gledali na davanje diplomatskog statusa djelatnicima ruske baze. Osim toga, Rusija ovime šalje i dodatnu poruku Vučiću da neće još dugo trpjeti njegovu “neodlučnost”, ali i sjedenje na dvije stolice - između Moskve i Bruxellesa, te traži njegovo što jasnije opredjeljenje.
No, u posljednje vrijeme, doduše s nižih državnih razina, dolaze i pozivi da se Srbija okane EU i pridruže ruskoj Euroazijskoj uniji koja okuplja nekoliko zemalja bivšeg SSSR-a. Srbija zasad nije uvela sankcije protiv Rusije, što Bruxelles traži i od zemlja kandidata za članstvo, ali zasad to uspijeva izbjeći.
Ovo nepozivanje Vučića na kremaljsko druženje sa svojim najbližim saveznicima neki vide kao Putinov “prvi žuti” te početak očekivanog pritiska na Beograd. Sergej Lavrov, prvi Putinov diplomat, nedavno je izjavio “da ne brine za Srbiju dok ima izabrane lidere - Vučića i njegovu ekipu, koaliciju za koju je glasao srpski narod”. Neki analitičari smatraju kako nije slučajno to što je uz Vučića naveo “ekipu i koaliciju” jer u njoj sjede i neke otvorene proruske snage. Naime, dok Vučić najavljuje, tko zna koji put, “skoro rješavanje Niša”, neki njegovi koalicijski partneri, poput ministra vanjskih poslova Ivice Dačića i šefa Srpske narodne stranke Nenada Popovića, traže da se to odobri odmah.
