Presuda Kovačević otvara šire dileme

''Predmet Kovačević nije izolirana epizoda u jurisprudenciji Europskog suda za ljudska prava, već indikator širih dilema: može li se država zasnovana na etničkom dogovoru razvijati u smjeru liberalno-demokratskog poretka bez istovremenog narušavanja delikatne arhitekture kolektivnih prava? I tko, u kontekstu takve države, ima legitimaciju osporavati ustavnu ravnotežu ako nije osobno pogođen njezinim posljedicama?'', kaže za Bljeak.info Ana Mari Bošnjak, pročelnica Studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Povratak u zonu pravnog opreza

Bošnjak kaže kako je objava zaključaka u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava izazvala određene rasprave, ali ne i iznenađenje.

''Odluka kojom je predstavka odbačena zbog zloupotrebe prava i nepostojanja statusa žrtve djeluje – barem prema sada dostupnim informacijama – kao povratak Suda u zonu pravnog opreza, ali i političkog realizma. U pravnom smislu, Sud se oslonio na dvije ključne točke. Prvo, odbacivanje predstavke temeljem zloupotrebe prava na individualnu tužbu, što predstavlja relativno rijedak presedan u njegovoj praksi. Drugo, Sud je zaključio da podnositelj ne ispunjava uvjete statusa žrtve, implicitno naznačivši da je riječ o pristupu nalik actio popularis – postupku u kojem pojedinac nastupa kao zagovaratelj općeg interesa, a ne kao osoba izravno pogođena osporavanim mjerama. Takva praksa, prema ustaljenim standardima Europskog suda, nije dopuštena'', navela je Bošnjak.

Igor Popović, viši asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, kaže kako za sada, kada su objavljeni samo zaključci suda u ovom predmetu, te cijela presuda, uključujući obrazloženje, nije dostupna, te ne znamo razloge zbog kojih odlučeno kako je odlučeno.

Tri razloga

''Ono što znamo jeste da je sud utvrdio da je gospodin Kovačević zloupotrijebio pravo na predstavku, kao i da ne uživa status žrtve. Na osnovu svih ranije dostupnih podataka, posebno onoga što smo mogli čuti tijekom javne rasprave pred sudom, mogu da pretpostavim razloge zašto je sud odlučio na ovaj način'', kaže Popović za Bljesak.info.

Navodi kako, u pogledu zloupotrebe prava na predstavku, smatra kako postoje tri moguća razloga.

''Prvo, sudu su predočeni dokazi da se aplikant Kovačević ranije bio izjasnio kao Hrvat, a pred sudom je tvrdio da se etnički ne izjašnjava uopće, tj. da je on 'građanin'. Također, nije spomenuo sudu činjenicu da je hrvatski državljanin, i da se, čini se, prilikom stjecanja državljanstva, bio izjasnio kao Hrvat. Drugo, prvostupanjska presuda je procurila i aplikant je u jednoj emisiji prije nego što će presuda biti javno objavljena, priznao da je već obaviješten da je uspio u sporu. Međutim, pred Velikim vijećem je to čvrsto negirao, unatoč pitanju suca koji je citirao njegovu izjavu tijekom emisije'', napominje Popović ističući kako je na taj način aplikant iznosio neistine i nije postupao u dobroj vjeri, a što je obveza stranaka pred sudom.

''Treće i konačno, moguće je da je sud internom istragom povodom curenja prvostupanjske presude utvrdio da je aplikant bio s nekim u dosluhu pa je tako dobio unaprijed informacije o prvostepenoj presudi, što opet ukazuje na maliciozno ponašanje'', kaže Popović.

Vrsta altruizma

Kada je riječ o statusu žrtve, Popović smatra kako moguće da će sud obrazložiti da je aplikant podnio tzv. Actio popularis tužbu, tj. tužbu u općem interesu.

''Podnositelj takve tužbe nije izravno pogođen nekom mjerom države. Napominjem da ova vrsta altruizma, tzv. weltschmerz, nije pravno dopuštena, te da pred sudom tužbu može podnijeti samo osoba koja je pogođena i čija su prava ugrožena. Jedna izjava aplikanta tijekom rasprave je pravi pokazatelj za ovo. Parafrazirat ću – on moli sud da zamisli kako se osjećaju glasači u RS, a koji su povratnici i koji su preživjeli strahote rata i koji mogu da glasaju samo za Srbe na funkciju člana Predsjedništva BiH. Dakle, ne žali se on što je neko njegovo pravo pogođeno, nego, prema njegovoj zamisli, svih građana BiH'', ističe Popović ali naglašava kako valja sačekati da se presuda objavi kako bismo znali prave razloge.

''No, kakvi god razlozi bili zaključci suda se čine razumnim i pravno prihvatljivim'', rekao je. Bošnjak pak smatra kako važnost ovog slučaja nadilazi okvire pravne analize.

Funkcioniranje na dogovoru naroda

''On otvara niz pitanja koja su u svojoj srži politološke naravi i koja se odnose na odnos između pravne jednakosti građana i institucionalne strukture države oblikovane kroz mirovne i konsocijacijske dogovore. Kako u literaturi argumentiraju McCrudden i O’Leary, sudske intervencije koje zadiru u temelje ustavno-političkog poretka postkonfliktnih društava, osobito onih strukturiranih kroz mehanizme kolektivne zaštite, mogu imati nepredviđene i potencijalno destabilizirajuće posljedice'', kaže Bošnjak.

Ističe kako predmet Kovačević ne treba promatrati isključivo kroz prizmu procesnog uspjeha ili neuspjeha aplikanta.

''Riječ je o pravno-političkom momentu koji se može interpretirati kao signal da Sud, unatoč afirmaciji univerzalnih prava, zadržava senzibilitet prema kontekstualnim posebnostima složenih državnih sustava. Među takve sustave svakako spada i Bosna i Hercegovina, čije se institucionalno funkcioniranje temelji na dogovoru triju konstitutivnih naroda i mehanizmima pariteta, kolektivne zastupljenosti i političkog suodlučivanja'', navela je.

Kovačević krivi politiku

Podsjećamo, Veliko vijeće ESLJP-a, koje se sastoji od 17 sudaca, preinačilo je presudu iz 2023. kojom je malo vijeće tog suda utvrdilo da je Kovačević bio diskriminiran jer nije imao mogućnost birati članove Predsjedništva i Doma naroda s područja drugoga entiteta, te da su konstitutivni narodi privilegirani u odnosu na druge građane u izbornom procesu.

Veliko vijeće je sa 16 glasova za i jednim protiv zaključilo da je Kovačević zloupotrijebio pravo podnošenja žalbe Europskom sudu. S 12 glasova za i 5 protiv, sud je utvrdio da Kovačević nema status žrtve pred ovim sudom.

U prvome komentaru sam Kovačević, koji je savjetnik hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, rekao je kako se poništavanje odluke suda iz 2023. dogodilo uz pritisak politike optužujući za to članove vladajuće Trojke.

''Trojki se želim iskreno 'zahvaliti' na uloženom trudu u ovakav trenutni ishod'', rekao je Kovačević.

Demokratska fronta kojoj je na čelu Željko Komšić, kojemu je Kovačević savjetnik u Predsjedništvu, je pak optužila ‘Zagreb, visokog predstavnika Christiana Schdmita i Trojku za rušenje ''zahtjeva u izgradnji građanske države''.