''Hrvatski narodni sabor BiH obmanjuje domaću i međunarodnu javnost tvrdnjama da Mostarski krug ne priznaje prava Hrvata zagarantirana Ustavom – što nije točno'', navodi se u reagiranju udruženja Mostarki krug.
Oglasili su se, kako navode, nakon što je povodom polemike između Udruženja i mostarskog gradonačelnika Marija Kordića, reagiralo i ''Glavno vijeće ili glavni stan – Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, sa sjedištem na adresi Trg hrvatskih velikana, u zgradi Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače''.
''Cjelokupno priopćenje spomenute organizacije ocjenjujemo kao pokušaj podizanja tenzija unutar hrvatskog naroda – pravno neutemeljen i politički neozbiljan. Ta nevladina udruga obmanjuje domaću i međunarodnu javnost tvrdnjama da Mostarski krug ne priznaje prava Hrvata zagarantirana Ustavom – što nije točno. Naše primjedbe odnose se isključivo na ono na što nemate pravo: uzurpaciju zajedničke imovine građana Grada Mostara – Bošnjaka, Srba i Ostalih'', navodi se u priopćenju.
Dodaje se kako je ''nekadašnji Dom mladih na Rondou, neposredno nakon rata, oduzet Gradu Mostaru i pretvoren u jednonacionalnu instituciju, čije je ime ne samo promijenjeno nego i naglašeno istaknuto na pročelju zgrade – Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača''.
''To je jedan od drastičnih primjera kako je sve što je bilo zajedničko u Mostaru planski i jednostrano prisvajano kao isključivo 'nacionalno'. Također, nemate pravo uzurpirati zemljište u centralnoj gradskoj zoni bez zakonitih dozvola i odluka Gradskog vijeća, niti ignorirati druga dva konstitutivna naroda namećući naziv Hrvatsko narodno kazalište Mostar. Iako se financira novcem poreznih obveznika Republike Hrvatske te sredstvima Vlade Federacije BiH, Kantona i Grada – dakle sredstvima svih građana dvije države – objekt nosi ekskluzivni nacionalni predznak. Molimo kolege iz nevladine udruge HNS da naš Mostarski krug ne predstavljaju kao 'projugoslavene', 'fundamentaliste' ili zagovornike politike 'jedan čovjek – jedan glas', s tezama koje služe isključivo mobilizaciji biračkog tijela pred izbore. Mi smo Mostarci koji se zalažu za državu punih prava i sloboda, za jednakopravnost svih naroda i građana te za puno poštivanje kulturnih i vjerskih različitosti'', navodi se u reagiranju.
Dodaje se kako se njihova rasprava odnosi ''isključivo na principe zakonitosti, jednakosti i poštivanja demokratskih standarda – a ne na osporavanje bilo čijih kolektivnih ili individualnih prava''.
''Zato poručujemo i vama i javnosti: u najvećem multietničkom gradu u Bosni i Hercegovini nećete silom uzurpirati imovinu svih građana i proglašavati je isključivo 'hrvatskom'. Smatramo da su ovakvi jednostrano nametnuti nazivi suprotni principima jednakopravnosti u najvećem multietničkom gradu u Bosni i Hercegovini. Pokrenut ćemo, naravno, sudske procedure i inicijative za ocjenu ustavnosti svih spornih odluka'', navodi se u priopćenju kojeg potpisuje Alija Behram.
Dodaje se kako, ''umjesto polemike'', navode mišljenje ustavnog eksperta prof. dr. Davora Trlina, stručnjaka ustavnog prava, objavljenog u Slobodnoj Bosni.
''Zahtjevi građana različitih nacionalnih pripadnosti za uklanjanje nacionalnih prefiksa iz naziva javnih ustanova (poput 'hrvatski' u Mostaru) opravdani su iz perspektive jednakosti i nediskriminacije, posebno kada se te ustanove financiraju iz proračuna koji puni novac svih građana BiH. Ustav BiH (član II/4) jamči zabranu diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti, a Europska konvencija o ljudskim pravima (član 14 i Protokol 12), koju BiH primjenjuje direktno, ističe da javne institucije moraju biti inkluzivne i ne smiju favorizirati jednu etničku grupu na štetu drugih.
Ako ustanova poput Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru ili Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača nosi etnički prefiks, a koriste je i financiraju svi građani (Bošnjaci, Srbi, Ostali), to može stvarati osjećaj isključenosti i diskriminacije, jer implicira da je institucija 'namijenjena' samo jednom narodu. Ovo je posebno problematično u multietničkim gradovima poput Mostara, gdje su etničke podjele i dalje duboke.
Iz pravne perspektive, takvi nazivi nisu nužno protuustavni ako su dio kulturne autonomije konstitutivnih naroda (kako HNS tvrdi, pozivajući se na načelo konstitutivnosti), ali mogu biti suprotni duhu jednakosti ako se financiraju javnim sredstvima bez odgovarajuće inkluzivnosti.
Ustavni sud BiH je u više odluka naglasio da nazivi moraju odražavati multietnički karakter društva, a ne promovirati dominaciju jedne grupe. Građanske inicijative poput 'Mostarskog kruga' (koja je u veljači 2026. zatražila uklanjanje prefiksa 'hrvatski' nakon reakcije OHR-a na 'Srpsku kuću' u Brčkom) imaju solidnu osnovu, jer se pozivaju na princip jednakosti i integracije, slično kao što je OHR intervenirao u Brčkom kako bi se osigurao neutralan naziv javnih objekata.
Uklanjanje 'hrvatskog' prefiksa u Mostaru ne bi značilo brisanje hrvatskog identiteta, već osiguranje da javne ustanove budu dostupne svima bez etničkog obilježja – kulturne institucije mogu ostati, ali pod neutralnim nazivima, dok bi privatne ili etnički specifične organizacije mogle zadržati prefiks ako se ne financiraju iz priračuna'', naveo je Trlin.
