Agresija Rusije na Ukrajinu ubrzala je proces proširenja Europske unije (EU), a prioritet Hrvatske ostaje članstvo Bosne i Hercegovine u Uniji jer bi se time osigurala ravnopravnost Hrvata u BiH, što sada nije slučaj, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Berlinu tijekom govora u Zakladi "Konrad Adenauer".
"Što se tiče proširenja, moj je osjećaj da se u posljednje vrijeme dogodila neka nova dinamika na tom području. Mislim da je i agresija Vladimira Putina na Ukrajinu ubrzala taj proces jer sada mnoge zemlje kandidatkinje žele ubrzati proces", rekao je Plenković.
Plenković boravi u dvodnevnom radnom posjetu Berlinu, gdje je u utorak održao govor na temu sigurnosnih izazova pred Europom i o ulozi Njemačke i Hrvatske u tom procesu.
"Mi živimo u vremenima dubokih rezova i nesigurnosti... Europa i njezin istaknuti projekt, Europska unija, iznova stoje na raskrižju i suočavaju se s krizama koje nastupaju istodobno", rekao je Plenković otvarajući raspravu pod nazivom "Jačanje strateške otpornosti Europe: hrvatsko-njemačko partnerstvo u novoj eri".
Hrvatski premijer naglasio je kako iskustva Hrvatske stečena u Domovinskom ratu mogu biti od koristi u procesu jačanja obrambene spremnosti Europe.
"Kao najmlađa država članica EU-a i kao jedina s aktualnim, izravnim iskustvom rata sličnog ruskom napadu na Ukrajinu, Hrvatska donosi posebno razumijevanje za rizike koji su s tim povezani", rekao je Plenković.
Pritom je pohvalio "neobičnu otpornost Ukrajine, koja graniči s junaštvom" te naglasio da se Hrvatska i Njemačka odlučno zalažu za povećanje pritiska na Rusiju.
Istaknuo je i hrvatski doprinos jačanju obrambene sposobnosti Europe, među ostalim kroz proizvodnju FPV dronova i uređaja za razminiranje te kroz uvođenje vojne obveze.
"Hrvatska i Njemačka utjelovljuju ideju da otpornost raste kroz zajedničke sposobnosti i zajedničko djelovanje. Tijekom protekle dvije godine naša se bilateralna obrambena suradnja izrazito intenzivirala", rekao je Plenković.
Naglasio je da među instrumente koji jačaju otpornost Europe spada i proces proširenja Europske unije te ponovno istaknuo da je regija zapadnog Balkana i dalje područje od strateškog interesa za Hrvatsku.
Plenković je istaknuo i važnost energetske sigurnosti te naveo korake koje Hrvatska poduzima na tom planu.
"Plinovodi u Hrvatskoj već su pripremljeni za vodik i povezani s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom. Zajedno s proširenjem našeg LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara, Hrvatska je u stanju znatno ojačati energetsku sigurnost Europe", rekao je Plenković.
Predavanje je zaključio ocjenom da Hrvatska i Njemačka stoje jedna uz drugu u području obrane i sigurnosti, nepokolebljivoj potpori Ukrajini, industrijskoj, energetskoj i digitalnoj suradnji te u jačanju Europske unije.
Plenković je najavio da će u srijedu s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom razgovarati o nekoliko područja na kojima bi se mogla dodatno produbiti suradnja.
"Kao glavna četiri područja izdvojio bih sigurnost, energetsku opskrbu, poduzetništvo i turizam", rekao je Plenković. Također je istaknuo i pitanje migracija te proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana.
