Pitanje migranata kao najveći izazov za novog ministra sigurnosti BiH

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine potvrdio je imenovanje Selme Cikotića za ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH. Neki od najvećih izazova s kojima bi se mogao suočiti novi ministar jeste pitanje migranata, kao i terorizma, smatraju pojedini članovi državne parlamentarne skupštine s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Selmo Cikotić je od 2007. do 2012. godine obavljao dužnost ministra obrane BiH, a od 2016. do 2018. je radio kao savjetnik u uredu nekadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

U periodu od 1995. do 1997. godine radio je kao vojni ataše BiH u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a tijekom tog perioda je sudjelovao u dejtonskim mirovnim pregovorima kao vojni predstavnik u državnoj delegaciji.

Nakon povratka iz SAD-a obavljao je više različitih dužnosti u Vojsci Federacije BiH.

Prema mišljenju kolege Šemsudina Mehmedovića iz Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA), najveći izazov za Cikotića kao novog ministra bit će socijalizacija povratnika sa stranih ratišta.

''Čini mi se da društvo u cjelini nije odgovorilo potrebama te jedne grupacije ljudi koji mogu biti eventualno jedan sigurnosni problem u budućnosti. Zbog podjele vlasti, da tako kažem, na lokalne, kantonalne, entitetske i državne razine, svako na neki način se ograđuje od toga i ne želi da sudjeluje u tome, a mi imamo žive obitelji koje su, evo, deportirane u BiH'', smatra on.

Također ističe kako će se kroz sustav obrazovanja morati učiniti mnogo više preventivno kad je u pitanju borba protiv terorizma.

Mehmedović smatra da se novi ministar može susresti sa izazovom radikalizma unutar kazneno-popravnih ustanova.

''Mislim da se tu vrši jedna radikalizacija ljudi sklonih vršenju težih krivičnih djela. Mislim da vjerske zajednice trebaju mnogo više učiniti na tom polju, a onaj tko bi trebao da to koordinira prvenstveno je ministar sigurnosti BiH'', kaže Mehmedović.

On smatra da se u narednom periodu može očekivati veći ulazak migranata u državu, te da će novi ministar sigurnosti, zajedno sa entitetskim ministrima unutarnjih poslova i sigurnosnim agencijama koje se bave provođenjem zakona, morati adekvatno odgovoriti ''prvenstveno da granica BiH na Drini ne bude toliko propusna kako je do sada'', kao i da će se granica s Hrvatskom ''morati drugačije definirati''.

Pročitajte još

HNS Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat: Ovo je primjer suživota kakvog žele, nećemo odustati

Ističe da se to mora uraditi u ''okvirima osnovnih ljudskih prava zaštite i prava migranata'', kao i da u okviru borbe protiv organiziranog kriminala treba spriječiti sve one ''koji organizirano dovoze i dovode migrante u BiH uzimajući im i posljednji novac''.

Saša Magazinović iz Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) također smatra da će migrantska kriza i nasilni ekstremizam koji je vezan za terorizam biti možda i najvažnije teme u narednom periodu.

''Mislim da će se novi ministar susresti sa svim onim problemima koje je u svom radu imao i prethodni ministar, i koje je obrazložio i kao razloge svoje ostavke između ostalih, a to su različita viđenja upravljanja migrantskom krizom u BiH, koja osim humanitarnog aspekta sa sobom nosi i ogromna sigurnosna pitanja…'', kaže on.

Ogromni sigurnosni rizik

Nakon što je prihvaćena njegova ostavka na mjesto ministra sigurnosti BiH, Fahrudin Radončić je novinarima na konferenciji rekao da je to učinio iz principijelnih razloga jer su se pojavile političke razlike u odnosu na neka strateška pitanja unutar države.

''Ja sam tražio da migrantsku krizu riješimo legalnim deportacijama i da imamo problem s Pakistanom i Njegovom ekselencijom u Sarajevu, koji ne želi da nam pomogne da legitimiramo više od 9.500 ilegalnih migranata, koji su ogromni sigurnosni rizik. (…) Čekao sam dvije stvari, da se završi vrijeme pandemije i da Ministarstvo sigurnosti dobije svog zamjenika', kazao je Radončić.

Kao drugi razlog za ostavku Radončić je naveo “jedno strateško neslaganje vezano za aferu ‘Respiratori’”.

''Ne pada mi na pamet da se bavim krivcima, ali kao ministar sigurnosti ne mogu prihvatiti opciju da se na jedan jednostranački pa ponekad i nacionalistički način prijeti kompletnom pravosuđu BiH. Trojica postupajućih tužitelja su Bošnjaci i ne vidim ništa antibošnjački. Ako je netko prekoračio ovlasti, ima tko će to utvrditi, ali praviti metu od državnih tužitelja, policajaca i sudova, ne mislim da bi bilo koji ministar sigurnosti mogao da gleda a da ne reagira'', naveo je, dodavši i da je izišao iz cijele priče radi odnosa u vladajućoj koaliciji zbog kojih je ''Vijeće ministara praktično taoc odnosa SDA-HDZ-SNSD''.

Saša Magazinović smatra kako je sigurnost u BiH veoma važan aspekt rada Parlamenta, te da tko god da dođe na mjesto ministra mora shvatiti da u sve aktivnosti mora uključiti i Parlamentarnu skupštinu.

''Tome bih još samo dodao i cyber sigurnost na kojoj se država BiH obavezala za provođenje jako velikog broja aktivnosti, što nije jedina oblast, ali eto i tu ide izuzetno sporo'', navodi Magazinović.

Povratak sa stranih ratišta

Povratak osoba sa stranih ratišta je, prema zastupniku Zukanu Helezu, ''prilično pod kontrolom'', dok bi veći izazov za ministra sigurnosti bio priliv migranata s obzirom da je BiH, kako kaže, poznata kao država koja ima “veliku propusnost granica”.

Ukazujući na propusnost granica, između ostalog, Mirjana Marinković-Lepić iz Kluba zastupnika Naše stranke ističe kako će poseban izazov za ministra sigurnosti predstavljati priliv migranata.

''Glavni izazov je kako, ustvari, smanjiti njihov broj, kako ih vratiti u zemlje odakle dolaze, s obzirom da mi nismo zemlja koja je sposobna da se brine o tolikom broju migranata'', kaže ona.

Terorizam je, prema njenom mišljenju, stalna prijetnja i stalni izazov s kojim se ministar sigurnosti suočava.

“Posebno jer znamo da u redovima migranata ima pripadnika i raznih militantnih grupa i ljudi iz različitih zemalja koje su zaraćene, gdje se ti sukobi reflektiraju i na BiH”, naglašava ona.

Dušanka Majkić iz Zajedničke komisije za obranu i sigurnost BiH kaže kako je Ministarstvo sigurnosti jedno od najzapuštenijih ministarstava u Vijeću ministara.

“Gotovo nikada nije na tom mjestu bila odgovarajuća ličnost, a naročito nije bila ličnost koja je imala ozbiljne namjere da nešto napravi”, kaže ona, smatrajući bivšeg ministra Radončića izuzetkom.

Ona ističe da nitko do sada nije postavljao konkretan odgovor na pitanja radikalizacije, terorizma i rješavanja pitanja migranata kao što je to učinio Radončić.

Bivši ministar sigurnosti Radončić nije htio komentirati za BIRN BiH izazove s kojima bi se mogao susresti novi ministar, napomenuvši da je ''siguran da će SDA dati ime pravog čovjeka, kojem želi veoma uspješan rad'.

Profesor s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Eldan Mujanović pojašnjava kako Ministarstvo sigurnosti BiH ima koordinirajuću ulogu u upravljanju pojedinim strateškim aktivnostima BiH kada je riječ o borbi protiv terorizma i kontroli ilegalnih migracija.

Jedan od najvećih izazova s kojim se Ministarstvo sigurnosti susreće i s kojim će se susretati u budućnosti, prema Mujanoviću, jeste upravljanje problemom ilegalnih migracija. On pojašnjava da je preko 60.000 ljudi prešlo preko teritorije BiH na svom putu prema Zapadnoj Europi.

Također ukazuje na nedostatak graničnih policajaca, kao i složena granična područja sa Srbijom, Crnom Gorom, ali i Hrvatskom, što pogoduje ilegalnim migracijama.

“Teško je u ovom trenutku predvidjeti što će se dogoditi. BiH nema ni kapacitete, čini mi se, ni političku volju da ide ka tim radikalnim mjerama fizičkog zaprečavanja granice, to bi iziskivalo ogromna finansijska sredstva, koja definitivno ne postoje, a znamo da postoje politička razmimoilaženja u smislu odobravanja angažmana oružanih snaga ili eventualno nekih radikalnijih mjera'', kaže on.