Pandemija potvrdila zapreke kompliciranog državnog ustroja

Bosna i Hercegovina kao i veći dio svijeta jedva je dočekala ispratiti 2020. jer ju je, uz sve druge probleme koja ta zemlja ima, obilježila pandemija koronavirusa, koja je još jednom potvrdila koliko je velika zapreka suočavanju s krizama njen komplicirani ustroj.

Početak godine BiH je dočekala s blagim optimizmom jer je izašla iz još jedne krize uspostave nove državne vlasti na temelju rezultata izbora provedenih još 2018., no na kraju ove godine pokazalo se kako se ta kriza vratila kao bumerang. U prosincu 2020. ponovo su aktualne iste stare polemike koje su dominirale u 2019., konkretno o tome hoće li ili ne BiH nastaviti put ka članstvu u NATO-u.

Novo Vijeće ministara formirano je nakon mučnih višemjesečnih pregovora ključnih političkih igrača i tek što je nastupilo razdoblje u kojemu se očekivao rad na provedbi reformi bitnih za europske integracije država se našla u kaosu prouzročenom koronavirusom.

Nekoordinirano suočavanje s pandemijom

BiH je na pandemijsku krizu bez presedana reagirala kaotično, dva su se entiteta ponašala kao dvije potpuno odvojene cjeline panično uvodeći mjere zabrana i ograničenja, a Vijeću ministara BiH ostalo je pratiti naloge i zahtjeve koji dolaze iz Federacije BiH i Republike Srpske.

Ostat će zabilježeno kako je BiH, ne bi li spriječila širenje zaraze, odlučila sve putnike iz inozemstva pa i svoje državljane usred zime držati u karantenama u šatorskim naseljima uz granične prijelaze. Razdoblje pandemije posebice je obilježila afera s nabavkom respiratora za bolnice u Federaciji BiH. Stotinu takvih strojeva kupljeno je s proljeća iz Kine, za što je iz entitetskog proračuna izdvojeno više od pet milijuna eura, a najveći broj tih respiratora ni do kraja godine nije stavljen u funkciju jer su se pokazali neispravnima ili ih naprosto nije imao tko pustiti u pogon.

Ovaj je skandal rezultirao podizanjem optužnice protiv predsjednika vlade Federacije BiH Fadila Novalića (SDA), njegove zamjenice i ministrice financija Jelke Miličević (HDZ BiH), suspendiranog ravnatelja Civilne zaštite Fadila Solaka te Fikreta Hadžića, vlasnika tvrtke "Srebrena malina", koja je uvozila respiratore iako je bila registrirana samo za uzgoj i preradu voća i povrća.

Ni Novalić niti Miličević, unatoč optužnicama, nisu podnijeli ostavke nastavljajući voditi vladu koja je ionako u tehničkom mandatu. Stara vlada Federacije BiH izabrana je još prije šest godina, a nove nema ni do danas, unatoč provedenim izborima, jer u njenom imenovanju odbija sudjelovati HDZ BiH.

Blokade i međusobne ucjene

Najveća hrvatska stranka u BiH blokiranjem imenovanja nove federalne vlade pokušava prisiliti Stranku demokratske akcije (SDA) da prihvati izmjene izbornog zakona, a taj problem jedan je od onih koji su cijele godine dominirali političkom pozornicom u BiH.

Čelnici HDZ BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović u lipnju su nakon silnog međunarodnog pritiska ipak potpisali sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar, koji je omogućio da se i u tom gradu nakon 12 godina ponovo organiziraju lokalni izbori na kojima će naposljetku pobijediti HDZ. Sastavni dio sporazuma trebao je biti i dogovor o izmjenama izbornog zakona do kraja 2020., no od toga nije bilo ništa, a umjesto rješavanja ovog gorućeg pitanja vladajuća hrvatska i bošnjačka stranka u drugoj polovici godine uspjele su samo zaoštriti retoriku razmjenjujući sve teže uzajamne optužbe.

Nakon lokalnih izbora u listopadu najveća je bošnjačka stranka suočena i s ozbiljnim unutarnjim problemima, jer je pretrpjela značajne gubitke. SDA je sada u oporbi u svim većim gradskim središtima u Federaciji, uključujući tu i Sarajevo. Lokalni izbori nisu posebice utjecali na HDZ BiH jer je ta stranka izgubila samo kontrolu nad Tomislavgradom, dok je ostala na vlasti u svim drugim sredinama u kojima je to bila i ranije.

Izbori su pak uzdrmali naizgled nedodirljivog Milorada Dodika, čija je stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) izgubila u utrci za gradonačelnika Banje Luke, najvažnijeg grada u Republici Srpskoj, kao i u Bijeljini, drugom najvećem gradu u tom entitetu. U vladajućoj koaliciji u RS, okupljenoj oko SNSD-a, neki od partnera počeli su otkazivati poslušnost, što Dodika stavlja pred nove izazove, dok on poseže za prokušanom nacionalističkom retorikom prijeteći otcjepljenjem RS od BiH ne bi li se tako održao na vlasti.

Pred kraj godine Dodik je pretrpio dva nova velika udarca. Najprije je morao popustiti pred prijetnjom sankcijama i ukloniti ploču s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića koju je prije par godina postavio na studentskom domu na Palama. Potom je izgubio važnu polugu utjecaja na procese u pravosuđu BiH jer je njegov čovjek od povjerenja, Milan Tegeltija, bio prisiljen podnijeti ostavku na dužnost predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) zbog dokazanih optužbi za protuzakonito pogodovanje. Tegeltija je ujedno označen glavnim krivcem za katastrofalno stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu. Dodik je na koncu završio i u bolnici zbog koronavirusa.

Novi sraz zapadne i ruske politike na Balkanu

To je i najveći problem na koje  upozorava Europska komisija, od koje vlasti u Sarajevu očekuju da BiH napokon odobri status države-kandidata za članstvo u EU. Zahtjev za to podnesen je još 2016., no od tada nije bilo nikakvog značajnijeg napretka u provedbi reformi, a u 2020. u BiH politički akteri nisu uradili gotovo ništa kako bi taj zaostatak nadoknadili.

Pobjeda Joea Bidea na izborima za predsjednika SAD u BiH je potaknula očekivanja da bi njegov mandat mogao označiti i rad na dugo očekivanim preinakama Daytonskog sporazuma, no i to je postalo razlogom novih prijepora. Dok posebice bošnjačka strana sada očekuje aktivnije angažiranje međunarodne zajednice u BiH, a time i otvaranje prostora za promjene Daytona, vlasti RS tome se protive te prijete blokadom procesa euroatlantskih integracija bude li se na tome inzistiralo.

U svjetlu tih sukoba posljednje dane 2020. obilježio je i diplomatski skandal bez presedana kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili susret s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom tijekom njegova službenog posjeta Sarajevu. Zbog jasne potpore Lavrova politici koju vode vlasti u RS, Džaferović i Komšić odlučili su na radikalan način upozoriti na to kako ruski utjecaj u BiH smatraju nedopustivim te izravno pozvati EU i SAD da se jače angažiraju na sređivanju stanja u njihovoj zemlji.

Upravo bi novi sraz zapadne i ruske politike na Balkanu u svjetlu Bidenova izbora mogao obilježiti 2021. i u BiH, koju uz to čekaju ozbiljni unutarnji gospodarski i politički problemi.

Analize Središnje banke BiH pokazuju da bi se iduće godine mogle osjetiti teške posljedice pada bruto domaćeg proizvoda u 2020., koji će iznositi barem -4,6 posto, a tek 2022. može se očekivati njegov rast od skromnih tri posto, pa će slabašno bosanskohercegovačko gospodarstvo teško financirati skupu i glomaznu državu i njene socijalne izdatke.

Očekuje se kako će istodobno jačati političke napetosti zbog najavljenih rasprava o izmjenama izbornog zakona, a ne budu li one dogovorene iduće godine tada će opći izbori 2022. ponovo biti održani po postojećim pravilima, što bi moglo dodatno produbiti međuetničke sukobe i trajno destabilizirati zemlju, prenosi Hina.