''U vremenu u kojem živimo, obilježenom brojnim izazovima i nesigurnostima, a mi u Hercegovini to itekako osjetimo, dužni smo uvijek i iznova podsjećati na pitanja ostvarivanja punih ljudskih prava i sloboda, potcrtavajući da smo mi autohtoni evropski narod sa svojom kulturom, pismenošću i civilizacijskim ostvarenjima, koji ima duboke korijene na ovim prostorima i izuzetnu vakufsku baštinu, utkanu u same temelje brojnih gradova i naselja na ovom području'', rekao je mostarski muftija Salem Dedović u Kulturnom centru Kralj Fahd centar Mostar gdje je otvorena 51. vjersko-kulturna manifestacija ''Dani mevluda i zikra''.
Dodao je i da su Bošnjaci ''kao autohtoni europski muslimani kontinuirano razvijali duhovnost i kulturu suživota s drugima, pokazujući da različitosti nisu prijetnja nego prilika za bolje razumijevanje i sebe i drugih''.
U okviru programa otvorena je i izložba ''Zemljišne knjige mostarskih vakufa iz 1913. godine'' koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Direktor Biblioteke, Dženan Handžić, naglasio je da je javnosti nedovoljno poznato da ova ustanova predstavlja središnji arhiv Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u kojem se čuva oko 900 dužnih metara građe nastale od 1882. do 2016. godine.
Nakon konzervacije i restauracije gruntovne knjige mostarskih vakufa, koja ima 644 stranice, direktor Handžić je Muftijstvu mostarskom uručio vjernu repliku ovog dokumenta, navodi Muftijstvo mostarsko.
''Sadržaj predstavljene Zemljišne knjige mogao bi imati važnu ulogu u rasvjetljavanju historijskog statusa vakufske imovine u Mostaru, ali i u suvremenim pravnim procesima'', dodaje Muftijstvo.
Odvjetnik Adil Lozo pojasnio je da je Zemljišna knjiga izrađena prema standardima uspostavljenim nakon dolaska austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, s čime javnost nije dovoljno upoznata.
Govoreći o aktualnom pitanju povrata imovine Lakišića vakufa, rekao je da Zemljišna knjiga može biti od pomoći, ali i da bez nje postoje pravni osnovi da se kroz važeće zakone pokrene postupak povrata, posebno imajući u vidu da se radi o sakralnom prostoru.
Posebno je ukazao i na značaj fetve koju je izdao mostarski muftija Dedović, ističući da ona predstavlja primjer usklađivanja šerijatskog i pozitivnog prava, što dodatno jača argumentaciju u ovom slučaju.