"Tražena je tematska sjednica na temu opremljenosti bolnica, no skupštinska većina ju je odbila. Tražena je i odgovornost nadležnih zbog negativnih revizorskih izvješća, što je također odbijeno. Sada imamo slučaj preminule bebe iz Konjica, u kojem institucije izbjegavaju i prebacuju odgovornost jedna na drugu", navode iz HRS-a.
Kako navode, u svakom iole normalnom i uređenom društvu ovakav događaj rezultirao bi društveno-političkim ispitom odgovornosti koji bi morao završiti ostavkama odgovornih na svim razinama. No, kako kažu, činjenica da sve prolazi kao da se ništa nije dogodilo dokazuje kako ovo više nije izoliran incident.
"To je nešto što je svatko očekivao; bilo je samo pitanje vremena kada i kome će se dogoditi. Ova tragedija plod je dugogodišnje neodgovornosti, netransparentnog trošenja javnih sredstava i potpunog zanemarivanja potreba građana Hercegovačko-neretvanske županije. Ova se tragedija mogla, i morala, izbjeći", navode.
Ističu kako se Vlada HNŽ-a u 2022. i 2023. godini zadužila ukupno 28 milijuna KM za potrebe unapređenja medicinske opreme bolnica. Kreditom kod Razvojne banke Federacije BiH, u iznosu od 13.000.000,00 KM za opremanje bolnica u HNŽ-u, najmanje 1,5 milijuna KM bilo je predviđeno za Opću bolnicu Konjic.
U ožujku 2024. Vlada HNŽ-a javno je uručila pet novih vozila hitne pomoći domovima zdravlja županije (Mostar, Čapljina, Čitluk, Konjic, Stolac), ukupne vrijednosti 731.000 KM. Jedno od tih vozila dodijeljeno je i Konjicu.
Kraj 2024. godine donio je nove tranše Ministarstva financija HNŽ-a u iznosu od više milijuna KM, od čega je 1,4 milijuna KM uplaćeno Gradu Konjicu, a dio je navodno bio namijenjen zdravstvu. Dakle, notorna je neistina da nije bilo sredstava za sanitetska vozila, ističu iz Hrvatske republikanske stranke.
Službeni normativi (Službene novine FBiH 58/2018) jasno definiraju standarde hitne medicinske pomoći. Za 50.000 do 80.000 stanovnika mora biti osigurano šest timova HMP i tri tima standardnog medicinskog prijevoza. Na svakih dodatnih 20.000 stanovnika dodaje se jedan tim HMP, a na svakih 30.000 jedan tim medicinskog prijevoza.
S obzirom da HNŽ ima oko 222.000 stanovnika, županija je obvezna osigurati najmanje 12 timova hitne pomoći i devet timova standardnog medicinskog prijevoza. Pitanje je – jesu li ti timovi uistinu osigurani? Ako nisu, zašto Vlada HNŽ nije ispunila zakonsku obvezu?
Prema HRS-u, da su sredstva iskorištena transparentno i namjenski, Dom zdravlja Konjic imao bi dovoljan broj ispravnih sanitetskih vozila. Dispečerski sustav bio bi organiziran tako da u svakom trenutku postoji raspoloživo vozilo i tim, a građani Konjica ne bi bili žrtve situacije u kojoj im se kaže "ne može se naći vozilo", a zatim sve bude demantirano tvrdnjom da "vozilo je bilo na raspolaganju".
"Tragedija u Konjicu nije posljedica nesretnih okolnosti, već institucionalnog nemara i kršenja zakonskih normi", upozoravaju.
HRS će u Skupštini tražiti detaljno izvješće o utrošku kreditnih sredstava (28 milijuna KM), raspoređeno po svim ustanovama, popis svih vozila hitne pomoći u HNŽ-u s datumom nabave, tehničkim stanjem i mjestom gdje se nalaze, zapisnike o primopredaji sanitetskih vozila iz 2024. godine s evidencijom njihova korištenja u praksi, plan kadrovskog i tehničkog usklađivanja s federalnim standardima te zapisnike inspekcijskog nadzora Ministarstva zdravstva HNŽ-a vezane uz funkcioniranje hitne pomoći.
Nakon toga, HRS će tražiti uspostavu centralnog digitalnog registra svih sanitetskih vozila u HNŽ-u s podacima o ispravnosti i dostupnosti, javnu objavu mjesečnih izvještaja o korištenju sredstava namijenjenih zdravstvu, plan definiranja sezonskih dodatnih timova po uzoru na Hrvatsku uz jasno definiran period i financiranje te strogu kontrolu i reviziju svake nabavke koja se financira kreditnim sredstvima.
Smrt djeteta u Konjicu nije tragedija pojedinca, nego tragedija cijelog sustava. Odgovornost je na Vladi HNŽ-a koja je imala sredstva, imala obveze prema federalnim standardima, ali nije osigurala osnovne preduvjete za funkcioniranje hitne medicinske pomoći.
