Od koridora do debele policije: Ministri na ispitivačkim klupama

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul je danas na zajedničkoj sjednici oba doma državnog parlamenta postavio pitanje ministru prometa i komunikacija BiH Ismiru Juski u vezi, kako je naveo, zastoja u izgradnji pojedinih dionica na Koridoru 5-C, konkretno dionice Počitelj-Zvirovići.

Ministar Jusko je kazao da navedeni projekt nije u izravnoj nadležnosti ovog ministarstva, ali da su kontaktirali kolege s federalne razine i Javnog poduzeća Autoceste te da prenosi njihov odgovor.

Gdje je zapelo kod Počitelja?

Po njegovim riječima, Komisija za evaluaciju ponuda za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovići formirana je od  uprave JP Autoceste, okončan je evaluacijski izvještaj i proslijeđen banci na odlučivanje.

Nakon toga, dodao je, Uprava donosi odluku o dodjeli tendera i tada sve informacije vezane za predmetnu evaluaciju tendera postaju javne i dostupne zainteresiranim stranama. Ista pravila vrijede za tender i za odabir usluga nadzora na izgradnji  spomenute poddionice koji je u tijeku.

''Kada su u pitanju kreditna sredstva od Europske investicijske banke (EIB), ugovor o financiranju ne predviđa nikakav oblik zateznih kamata niti naknada za neiskorištena sredstva'', kazao je Jusko.

Zastupnik Salko Sokolović pitao je koje se aktivnosti planiraju poduzeti na uspostavljanju kvalitetnijeg procesa upravljanja višegodišnjim, kapitalnim projektima, s ciljem unapređenja procesa korištenja odobrenih sredstava i smanjenja negativnih efekata na javna sredstva.

Bevanda o projektima

Ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda mu je odgovorio da je to ministarstvo pripremilo i dostavilo informaciju o realiziranju svih višegodišnjih projekata u institucijama BiH Vijeću ministara BiH koje je informaciju usvojilo i donijelo nekoliko zaključaka.

Naveo je da je Vijeće ministara BiH zadužilo institucije BiH koje realiziraju višegodišnje projekte da u roku od 30 dana od usvajanja informacije za Vijeće ministara BiH pripreme detaljne izvještaje o realiziranju višegodišnjih projekata koji će sadržavati sve relevantne podatke, a posebno razloge kašnjenja, kao i prijedloge mjera za ubrzanje njihovog realiziranja.

Što je prijetnja BiH?

Izaslanik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž (HDZ 1990) zatražio je ocjenu sigurnosne situacije u BiH.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić rekao je da su nadležne institucije identificirale sigurnosne izazove i prijetnje i podijelile ih na globalne, regionalne i unutrašnje, koje mogu utjecati na sigurnosno stanje unutar BiH, ali da je stanje sigurnosti u zemlji zadovoljavajuće.

Ključni izazovi su terorističke prijetnje, kao i izbjeglička kriza, dok će prioritet agencija za provođenje zakona biti usmjeren na borbu protiv gospodarskog kriminala i korupcije te na pitanje organiziranog kriminala, ali i pitanje ekstremizama koji mogu ugroziti teritorijalni integritet.

Koliko smo dužni?

Zastupnik SBB-a Mirsad Isaković zatražio je podatke o stanju javne zaduženosti i o stanju neangažiranih sredstava po odobrenim projektima od kreditora. Upozorio je na sve češće izjave ekonomskih analitičara o velikoj zaduženosti BiH, te je iznio podatak da je dug BiH 26 posto u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP), proračun institucija BiH za ovu godinu je 950 milijuna KM, dok su dospjeli anuiteti po kreditima iznose milijardu i 50 milijuna KM.

Ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda potvrdio je da je stanje javne zaduženosti 11.708.000.000 KM, od čega je vanjski dug veći od osam milijardi KM, a unutrašnji 3,6 milijarde KM, dok je ugovorenih vanjskih kredita u iznosu  14,2 milijardi KM. Dodao je da je od toga angažirano 11 milijardi KM, 2,9 milijardi KM raspoloživo je za angažiranje u skladu s realizacijom odobrenih projekta utvrđenom dinamikom pravnih povlačenja ugovorenih kredita.

Policija na pregledima

Izaslanik Sifet Podžić postavio je pitanje namjerava li Ministarstvo sigurnosti BiH i kada uraditi izmjene i dopune Zakona  o policijskim službenicima i definirati i točno propisati obvezne redovne i liječničke preglede za policijske službenike?

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić mu je odgovorio da to ministarstvo vodi aktivnosti na izradi novog zakona o policijskim službenicima i ''ovaj detalj je predviđen u tom zakonu, da policijski službenici imaju obvezu, ili imat će obvezu kad bude usvojen zakon o policijskim službenicima, na sistematske preglede jednom godišnje i na izvanredne sistematske preglede''.

''Taj detalj bi se trebao razraditi kroz pravilnike agencija za provođenje zakona na razini BiH. Neke od agencija su svojim pravilnikom predviđale mogućnost izvanrednih sistematskih pregleda, neke druge nisu. Danas imamo činjenicu da samo na početku, prilikom stupanja u policijsku agenciju, kod prijema se obavi liječnički pregled'', kazao je Krešić, dodajući  da je to malo i nedovoljno.

Tko se koliko naoružava?

Zastupnik SDP-a Denis Bećirović zatražio je od Ministarstva obrane odgovor na pitanje o nepoštovanju i kršenju Sporazuma o regionalnoj saradnji (Anexa I Dejtonskog mirovnog sporazuma) od Srbije i Hrvatske, a posebno u smislu naoružavanja susjednih država.

Podsjetio je da smisao tog aneksa da se ne urušava balans, za koji Bećirović sada tvrdi da je narušen smatrajući da je u toku utrka u naoružanju u regiji gdje se kupuju zrakoplovi, helikopteri i borbena vozila, dok se u isto vrijeme Oružane snage BiH nastoji oslabiti.

''Što je učinjeno da se ukaže na taj opasni debalans odnosno da BiH zaštiti svoje interese'', naglasio je Bećirović.

Na to pitanje odgovorio je zamjenik ministrice obrane Boris Jerinić koji je podsjetio je da je Daytonski sporazum utvrdio gornji limit u pet kategorija naoružanja koji se odnose na borbene tenkove, artiljeriju kalibra većeg od 75 milimetara, oklopna borbena vozila, borbene zrakoplove i jurišne helikoptere.

Dodao je da je gornji limit određen, ali on se ne mora postići, no potvrdio je da nije došlo do kršenja tog aneksa Sporazuma jer niti jedna država potpisnica sporazuma nije dosegla gornji limit.

''BiH posjeduje 79,3 posto limita u borbenim tenkovima, Crna Gora ih nema, dok Hrvatska ima 57,1 posto i Srbija 49,89 posto. Kada su u pitanju oklopna vozila BiH ima 80 posto, Crna Gora 12,5, Hrvatska 64,12 i Srbija 71,5 posto. BiH ima 91,7 posto limita topova, Crna Gora 35 posto, Hrvatska 92,33, a Srbija 64,71 posto'', istaknuo je Jerinić.

Kada je u pitanju borbeno zrakoplovstvo BiH 30,7 posto, Crna Gora 33,3, Hrvatska 19,35, Srbija 53,15 posto. U kategoriji jurišnih helikoptera BiH ima 33,33 posto, Crna Gora 85, Hrvatska 80,9 i Srbija 65,2 posto.