Obuća opet o visokom predstavniku: Signal bratske Turske

''Izbor novog visokog predstavnika nije pitanje o kojem odlučuju političke stranke u Bosni i Hercegovini. To je isključiva odluka Vijeća za implementaciju mira i međunarodne zajednice'', objavila je Aida Obuća dopredsjednica SDA u, kako je navela, ''refleksiji'' o izbornu novog visokog predstavnika u BiH.

Obuća, koja je ranije kritizirala kandidaturu talijanskog diplomate objavivši ranije kako ''govorimo o gotovo umirovljenom čovjeku koji dolazi iz jako moćne suverene rimokatoličke organizacije s ogromnim diplomatskim kanalima i globalnim utjecajem''.

Otvoreni napadi

Obuća je sada objavila kako ''ono što jeste pitanje domaće politike, i ono na čemu će se mjeriti ozbiljnost svakoga tko sebe naziva probosanskohercegovačkim političarem, jeste odnos prema ulozi i kapacitetu Ureda visokog predstavnika''.

''Neću licemjerno tvrditi da je postojanje OHR-a idealno rješenje. Naprotiv. Posljedice smo zadnji put vidjeli 2023. godine, kada je nametanjem odluke o Vladi Federacije BiH otvoreno pitanje granica međunarodne intervencije u demokratskim procesima. Ali u ovom trenutku uloga OHR-a je nezamjenjiva do momenta kada ispunimo naš zajednički cilj da domaće institucije preuzmu puni suverenitet. Dakle, upravo zato što živimo u političkoj realnosti u kojoj još uvijek postoje otvoreni napadi na ustavni poredak, secesionističke politike i pokušaji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, bilo bi krajnje neodgovorno zagovarati slabljenje OHR-a ili ukidanje njegovih ključnih mehanizama. Posebno bonskih ovlasti'', navela je.

Dodala je kako ''one nikada nisu bile zamišljene kao alat za rješavanje svakodnevnih političkih blokada''.

Bonnske ovlasti

''To su mehanizmi koji postoje u brojnim razvijenim demokracijama. Sjedinjene Američke Države poznaju filibuster, Europska unija funkcionira na principu konsenzusa u brojnim oblastima, Belgija je godinama živjela bez formirane vlade. Nijedna od tih situacija nije razlog za međunarodnu intervenciju. Bonske ovlasti postoje iz jednog razloga, da zaštite Daytonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni poredak od onih koji ih pokušavaju urušiti. I upravo takve moraju ostati sve dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uvjete iz programa 5+2 i dok domaće institucije ne budu dovoljno nezavisne, snažne i sposobne da same zaštite državu'', navela je.

Dodala je kako ''bonske ovlasti ne smiju biti instrument političkog inženjeringa niti sredstvo pogodovanja bilo kojoj političkoj opciji''.

''Iskustva iz prethodnih godina pokazala su koliko takva praksa može narušiti povjerenje građana u međunarodne institucije. Kako danas kada je glas Bošnjaka oteo Nijemac tako i nekada ranije kada su se mijenjala univerzalna matematička pravila. E sada, kada je riječ o izboru novog visokog predstavnika, ključni kriterij ne smije biti nacionalnost kandidata niti njegova politička pripadnost, nego sposobnost da očuva kredibilitet institucije i jasno razumije svrhu svog mandata. Pri tome je od presudnog značaja očuvati aktivno prisustvo SAD-a u ovom procesu. Bez obzira na političke razlike koje nekada postoje, činjenica je da upravo SAD već tri desetljeća imaju najkonzistentniju politiku prema Bosni i Hercegovini. Njihove pozicije su jasne, strateške i zasnovane na zaštiti Daytonskog sporazuma, teritorijalnog integriteta i funkcionalnosti države'', navela je.

U ''refleksiji'' je navela kako ''ne smijemo ponoviti grešku da funkcija visokog predstavnika postane tek stavka u nečijoj diplomatskoj biografiji ili političkom CV-u kako se to dogodilo sa tada odlazećom Angelom Merkel i sada odlazećim Christianom Schmidtom''.

Oprez prema svakom kandidatu

''Zato mora postojati oprez prema svakom kandidatu koji dolazi kao izraz unutrašnjih političkih potreba svoje države. Prosto rečeno, kandidat bez dugoročne podrške vlastite države jeste kandidat kojim može upravljati svatko, a to nam ne treba. U tom smislu treba ozbiljno sagledati i činjenicu da se kao potencijalni kandidat spominje osoba koju podržava predsjednik Emmanuel Macron, čiji mandat ulazi u završnu fazu i koji se već danas suočava s ozbiljnim političkim izazovima u vlastitoj zemlji. Ne treba zaboraviti ni njegove ranije izjave u kojima je Bosnu i Hercegovinu opisivao kao 'tempiranu bombu', niti historijski kontinuitet francuske pro srpske politike prema ovom dijelu Europe, koji je nerijetko izazivao opravdanu zabrinutost među građanima Bosne i Hercegovine. Sličan oprez potreban je i prema Velikoj Britaniji, koja danas prolazi kroz duboku političku krizu uzrokovanu ostavkom liberalnog premijera, po odnosu njegovih predstavnika u BiH naklonjenog Trojci, uz vrlo izvjesnu mogućnost dolaska 'reformiste' Faragea čiji stavovi prema Bosni i Hercegovini nisu ni približno jasni niti ohrabrujući. Zato Bosna i Hercegovina danas ne smije svoju sigurnost prepustiti neodlučnoj Europi, politički nestabilnim administracijama ili ideološkim eksperimentima Naše stranke koja kroz antiameričku retoriku i propitivanje karaktera agresije zapravo postaje najveći saveznik separatista u BiH'', navela je.

Dodala je kako ''ne treba također podcijeniti niti politički signal naše bratske zemlje Turske koja je svojom podrškom jednom od kandidata jasno dala do znanja u kome vidi potencijal garanta stabilnosti BiH''.

''Ono što iznad svega moram istaći jeste da naš interes mora biti jednostavan i jasan. Očuvati puni kapacitet OHR-a, sačuvati bonske ovlasti isključivo kao mehanizam zaštite Dejtonskog sporazuma i osigurati snažno prisustvo Sjedinjenih Američkih Država u svim procesima koji se tiču budućnosti Bosne i Hercegovine. Sve drugo bilo bi nepotrebno kockanje sa mirom, stabilnošću i budućnošću naše države'', navela je.