Obilježena 28. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u katoličkom gradskom groblju i svetom misom za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna u župnoj crkvi svetog Ante u Bugojnu, obilježena je 28. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna.

Obilježavanju godišnjice stradanja Hrvata Bugojna nazočilo je i brojno izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom koji je istaknuo kako se "i danas, kada odajemo počast svim poginulim, mržnja širi Bugojnom i kako vidimo da one koji žele obilježiti smrt svojih najbližih, najmilijih, sustav ne može zaštititi", priopćio je Ured za informiranje Predsjednika FBiH.

"Uvijek kad dođemo, tražimo da počinitelji, a jasno je tko su počinitelji u Bugojnu, odnosno tko je zapovijedao i tko je odveo, da napokon odgovaraju. Jasno je da ne možemo utjecati na policijske organe, pravosudne institucije i tužiteljstva koji su trebali davno uraditi posao po pitanju Bugojna. Te institucije su kao neovisne institucije trebale davno procesuirati sve one koji su pobili u Bugojnu, odveli iz logora i kojima se više ne zna trag", kazao je Čavara.

Pritom je naglasio da on kako predsjednik Federacije BiH nema ingerencije da naredi Tužiteljstvu i Sudu, jer bi se to protumačilo kao pritisak i "petljanje" u posao sudske vlasti.

"Jedino što mogu učiniti je doći ovdje, pomoliti se za umrle i poticati sve one koji su nadležni za to, da to napokon i učine, da procesuiraju sve one koji su počinili zločine, koji su očiti ovdje u Bugojnu i koji su protjerali Hrvate Bugojna. Taj govor mržnje koji šire isti ti koji nisu procesuirani i koji žele zaštititi svoju poziciju na svaki način, a bili su spremni činiti takve zločine, normalno da su danas spremni prijetiti i raditi sve drugo što rade u Bugojnu i na svim drugim prostorima", kazao je Predsjednik Federacije BiH.

Predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno Miroslav Zelić istaknuo je kako se usporedo s 28. godišnjicom stradanja i progona Hrvata Bugojna događaju i iskapanja na Rostovu na lokalitetu Tvrdulje, te izrazio nadu da će ovog puta uspjeti pronaći dvanaest osoba za koje postoje saznanja od izjava svjedoka.

"Iskapanja još traju, molimo Boga da ih pronađemo i da konačno riješimo sudbinu nasilno odvedenih, likvidiranih Hrvata iz bugojanskih logora", kazao je Zelić.

Uz dužnu počast stradalim i nestalim Hrvatima Bugojna, vijence su položile i udruge proistekle iz Domovinskog rata na čelu s Koordinacijom udruga HVO HB Bugojno, izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno Žanom Ćorić, izaslanicom predsjednika Vlade RH, predstavnici 4. Splitske brigade, te izaslanstvo Ministarstva obrane BiH.

Nakon polaganja vijenaca, u župnoj crkvi sv. Ante služena je sveta misa za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna na kojoj je istaknuto kako su polaganje vijenaca i paljenje svijeća prigoda i način sjećanja na stravičan događaj koji se dogodio svjesno i koji je mogao biti spriječen.

"Polaganjem vijenaca dali smo podršku obiteljima koje još uvijek traže svoje članove i čija bol nije nestala. Kada bi nam nedostajale riječi da izrazimo osjećaje, cvijeće bi govorilo za nas. Kad to cvijeće uvene, neka ga, nemojmo ga sklanjati, jer tako osušeno ono ostaje trajno, besmrtno, kao znak besmrtnosti, sjećanja i ljubavi. Paljenje svijeća je konkretan znak naše vjere gdje se naši osjećaji pretvaraju u tihu molitvu. To je gesta zahvalnosti životima koji su prekinuti, koji još nisu bili življeni. U stradanjima ovdje u Bugojnu nije bilo onih koji nisu pretrpjeli, posebice logoraši. U logoru Istra i u drugim zgradama i mjestima javnih površina, koja su mjesta zločina protiv čovječnosti, u našem čovjeku je gorjela iskrica vjere i nade, a sjećanje i molitva za preminule velika su gesta ljubavi i poštovanja prema našim poginulim i nestalim, našim najmilijima", poručeno je na misi.