Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obvezujuća i mora se poštovati, priopćeno je iz Veleposlanstva Njemačke u BiH.
"Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i neovisnošću sudskih organa.
Očekujemo od vlasti Republike Srpske da deeskaliraju situaciju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine", priopćeno je iz Veleposlanstva Njemačke u BiH.
Inače, nakon što je Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske trajala tijekom čitavog dana na red je došlo i glasanje.
Zastupnici NSRS-a usvojili su odluku o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH protiv bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika. Dan održavanja referenduma je 25. listopada.
Podsjetimo, Milorad Dodik je pravomoćno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, a Apelacijsko odjeljenje Suda BiH potvrdilo je presudu početkom kolovoza 2025.
Nakon toga, Središnje izborno povjerenstvo BiH utvrdilo je prestanak njegovog mandata predsjednika Republike Srpske, čime se automatski aktivira zakonska obveza raspisivanja prijevremenih izbora u roku od 90 dana nakon što je Apelacijsko odjeljenje Suda BiH potvrdi, a nakon razmatranja žalbe Dodikove obrane koja je uložena. Raspisivanje prijevremenih izbora je obveza propisana Izbornim zakonom BiH, a ne politička odluka.
Ukoliko Dodik odbije provesti odluke Suda BiH, SIP-a ili drugih državnih institucija, to bi predstavljalo novo kazneno djelo – neizvršavanje odluka nadležnih organa – za koje je već ranije osuđen po drugom osnovu.
Poseban paradoks je u tome što on javno tvrdi da ne priznaje institucije BiH, a istodobno im se obraća kada mu to odgovara – žalio se Apelacijskom odjeljenju, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, zatražio otkup kazne te se odazivao na saslušanja u Sudu BiH u drugim predmetima.
Najavljeni referendum o pravnom i ustavnom statusu Republike Srpske također je sporan s pravne strane. Entiteti u BiH nemaju ustavnu nadležnost da referendumom odlučuju o pitanjima državnog suvereniteta ili secesije, a Ustavni sud BiH je već ranije poništavao rezultate referenduma koji su izlazili izvan entitetskih ovlasti, poput onog o 9. siječnju iz 2016. godine.
OHR je u više navrata upozorio da takvi potezi predstavljaju kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i destabilizaciju države.
