Nisu podržali branitelje: Patkovićeva Fondacija proračunskim novcem pomaže ratne zločince!

Nihad Bojadžić osuđeni je ratni zločinac. U siječnju prošle godine Apelacijsko vijeće Suda BiH pravomoćno ga je osudilo na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim civilima u selu Trusina kod Konjica. Mjesec kasnije od Fondacije za pružanje pravne pomoći koju financira Vlada Federacije BiH ratni zločinac Bojadžić  dobio je tri tisuće maraka pomoći.

Čelnici Fondacije koju su osnovala ''temeljna boračka udruženja'' procijenili su da pukovnik Bojadžić, koga je u svojim dokumentima Interpol doveo u vezu i sa narko bosom Naserom Keljmendijem, zaslužuje braniteljsku pomoć.

No, nije Bojadžić jedini pravomoćno osuđeni ratni zločinac koji je preko Fondacije  za pružanje pravne pomoći dobivao novac iz proračuna Federacije BiH. Ovu Fondaciju je, prema dokumentima, osnovala Koordinacija temeljnih braniteljskih udruženja  kojom predsjedava Šerif Patković, čovjek koji je, na dan prosvjeda razvojačenih branitelja, podržao Vladu Federacije.

 Ima novca za ratne zločince

Zamjenik predsjednika UO Fondacije je Esad Delić, član brojnih odbora SDA, koji je, također, u nekoliko navrata dobio podršku Salke Bukvarevića, federalnog ministra za braniteljska pitanja. Upravo on i Šerif Patković vode glavnu riječ kada je u pitanju raspodjela novca koji ta Fondacija dobiva iz državnog, federalnog i kantonalnih proračuna. Samo u prošloj godini, na ime pomoći optuženim ili osuđenim ratnim zločincima preko Fondacije je isplaćeno 315 tisuća maraka pomoći, a novac je isplaćivan i onima čiji su predmeti ranije pravomoćno okončani. 

Miralem Čengić iz Visokog pravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je, na pragu samostana u Fojnici, 1993. godine ubio fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića. On je već bio izdržao zatvorsku kaznu kada ga je Fondacija prošle godine pomogla s 1000 KM na ''ime pravne pomoći''.

Zijada Kurtovića Sud BiH je još 2009. godine pravomoćno osudio na jedanaest godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civila i ratnih zarobljenika u Donjoj Drežnici kod Mostara. Osam godina kasnije, Kurtoviću je, preko Fondacije isplaćeno tri tisuće maraka, piše Žurnal.info.

Nakon što je priznao krivicu, Sud BiH je Enesa Handžića osudio na osam godina zatvora zbog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva na području Bugojna. Proces je okončan 2011. godine, a Handžiću su, na ime pravne pomoći, u veljači i studenom prošle godine, preko Fondacije za pružanje pravne pomoći isplaćene četiri tisuće maraka.

 Apelacijsko vijeće Suda BiH u listopadu 2014. godine pravomoćno je osudilo Suada Kapića na dvanaest godina zatvora zbog toga što je, kao pripadnik Trećeg korpusa Armije BiH, ubio zarobljenika srpske nacionalnosti. Iako je predmet pravomoćno okončan, Kapiću je prošle godine iz Fondacije isplaćeno dvije tisuće maraka na ime ''pravne pomoći''.

Zikrija Ljevo još 2006. godine osuđen je na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina u Mostaru. Nakon što je izdržao zatvorsku kaznu, od Fondacije je, na ime pravne pomoći, tijekom 2017. godine, dobio tri tisuće maraka.

Zbog ratnih zločina nad hrvatskim zarobljenicima u Bugojnu, Sud BiH je 2014. godine pravomioćno osudio Senada Dautovića. Tri godine nakon okončanja postupka, na ime ''pravne pomoći'' Fondacija je Dautoviću isplatila tri tisuće maraka.

Habiba Čopelja Sud BiH osudio je na dvije godine zatvora zbog ratnog zločina protiv civila počinjenog  1993. godine  u Mostaru.  Presuda je objavljena u listopadu 2017. godine, a samo mjesec kasnije Fondacija mu isplaćuje dvije tisuće maraka.  

Županijski sud u Mostaru  2015. godine presudio je da su  Ramo Žilić i Esad Gakić počinili ratne zločine u Konjicu.  Žilić je osuđen na četiri godine, a Gakić na godinu i po zatvora.  Fondacija im u svibnju prošle godine isplaćuje po 2000 maraka, dok su u srpnju dobili po tisuću maraka.

I Redžu Balića županijski sud u Mostaru osudio je zbog ratnih zločina u Konjicu.  Osuđen je na osam godina zatvora za nečovječno postupanje prema zarobljenicima srpske nacionalnosti. Presuda je objavljena u travnju 2017.  godine, a Fondacija mu tada isplaćuje 1000 KM, piše Žurnal.info.

Na deset godina zatvora Sud BiH je osudio i Ibrahima Demirovića zbog toga što je ''izvan razumne sumnje dokazano'' da je počinio ratne zločine u Bijelom Polju kod Mostara. Presuda je objavljena u listopadu 2017. godine, a Demirović je tijekom iste godine od Fondacije dobio 5000 KM.

U ožujku 2015. godine Sud BiH je izrekao pravomoćnu presudu protiv Adila Ružnića iz Bihaća. Osuđen je na tri i po godine zatvora zbog zlostavljanja zarobljenika. Mada je predmet okončan pravomoćno, Ružnić je od Fondacije dobio 2000 maraka na ime ''pravne pomoći''.

Mirsada Ahmetbašića Sud u Brčkom  osudio je na 18 mjeseci zatvora zbog ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika. Presuda je izrečena u svibnju 2017. godine, a on je u studenom dobio dvije tisuće maraka od Fondacije za pružanje pravne pomoći.

Županijski sud u Novom Travniku osudio je 2016. godine Safeta Velagića na šest godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Bugojna. Godinu kasnije, Fondacija mu je isplatila dvije tisuće maraka, piše Žurnal.info.

 Novac za optuženike i tajkune

Osim osuđenicima za ratne zločine, Fondacija kojom rukovode razvojačeni branitelji okupljeni oko Šerifa Patkovića i SDA novac su dodjeljivali i optuženicima za ratne zločine.

Sakib Halilović je zajedno s Elfetom Veseli optužen da je na području Zvornika 1992. godine ubio dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića.  Suđenje na Sudu BiH je u tijeki, a Haliloviću je 7. srpnja prošle godine isplaćeno pet tisuća maraka iz Fondacije.

 I Izet Arifović zvani Ćiza je optuženik za ratne zločine. Njemu je u veljači prošle godine isplaćeno 3000 maraka pomoći, iako je Arifović vlasnik građevinske tvrtke s nekoliko zaposlenih.