Stiže presuda iz Strasbourga zbog izbora u Mostaru

''Prije 10-ak dana dobili smo obavijest da je moguće da presuda bude do kraja sljedećeg tjedna", rekla je za N1 Irma Baralija o presudi u kojoj je zbog neodržavanja izbora, tužila Bosnu i Hercegovinu pred Sudom u Strasbourgu.

Na pitanje smatra li da će se nešto promijeniti ukoliko dobije presudu, Baralija je odgovorila: "Cilj te presude je prije svega da se vrši pritisak kako bi se održali izbori u Mostaru. No, mi smo već postigli dio našeg cilja. Činjenica da je presuda u tijeku je vršila medijski pritisak u BiH, ali je bila i značajna na međunarodnoj sceni jer se u tom smislu puno ljudi u samoj Europskoj uniji javilo, rekli su da su upoznati sa situacijom i lobiraju kako bi se došlo do konačnog cilja. Također, prije par dana je bila potvrda toga u Mostaru, odnosno organizirana je velika konferencija na kojoj je rečeno kako EU može pomoći u pronalasku rješenja za Mostar. Svi gosti iz Bruxellesa su znali za presudu. Nije samo isključivo cilj da se održe izbori, nego da sam željela u ime ljudi, u ime građana i građanki Mostara, da kažem da ono što se događa nije uredu, nije prihvatljivo. Čitav ovaj period je neprihvatljiv".

Baralija ističe kako je ovo vrijeme, u sljedećih nekoliko mjeseci, ključno za Mostar.

''Ako postoji bilo kakvo rješenje, ono se mora uputiti u Državni parlament da bi se izmijenio izborni zakon. Lokalni izbori će se do svibnja raspisati, a ako ne budemo imali rješenje, ponovo će se vratiti ta retorika koju predvode HDZ i SDA", rekla je.

Negativna predviđanja

Navela je je i da je mnogo pretpostavki te da je prva da će se Državni parlament vratiti u funkciju.

"Negativna i mračna predviđanja kažu da će se ova blokada nastaviti još. Pod pretpostavkom da se postigne dogovor, onda bismo imali sljedeće godine lokalne izbore zajedno sa ostalim", rekla je.

Navela je i da su čelnici EU zainteresirani da riješe pitanje u BiH, ali da se neće dogoditi intervencija u smislu da međunarodni predstavnik kaže da će on sve riješiti.

Prijedlog A i B

"Na ovoj konferenciji to je bila jasna poruka da neće biti intervencije u tom smislu. Oni su došli iz Bruxellesa, njih 50, i rekli da nam nude ovo rješenje koje je draft tog rješenja. Odnosno, dobili smo na uvid taj draft i radi se o jednom od mehanizama direktne demokracije i uspješan je u Australiji i u nekim gradovima i Americi. Radi se o otvaranju demokratskih procesa za same građane i građanke. Građani i građanke su deset godina bivali gurnuti na marginu i oni se danas osjećaju isključenima. Ljudi iz EU su spremni i da financiraju takav projekt, da dovedu stručnjake, odnosno da otvorimo vrata Gradske vijećnice, da se slučajnim odabirom pozovu različite grupe ljudi i da im se osigura trening i uvid o ponovnom političkom opismenjavanju. Do sada su SDA i HDZ u nekim pregovorima iz početka 2016. nudili dva prijedloga - prijedlog A i prijedlog B. Vi danas ako provedete anketu u Mostaru o tome što znači A, a šta B prijedlog, garantiram da većina građana ne zna, jer se ove stranke nisu potrudile to da objasne", navela je Baralija za N1.

Kazala je i što je sažetak tih A i B prijedloga.

"Srž jeste u tome kako nakon deset godina opet koristiti digitron kako bi se vidjelo kako i na koji način će SDA ili HDZ imati većinu u gradskom vijeću. Umjesto da Mostar nakon toliko godina razmišlja o viziji normalnog grada, oni i dalje sjede s digitronima i kalkuliraju, odnosno na kojem mjestu živi više Bošnjaka, a na kojem Hrvata. Sažetak je podjela po etničkom principu. Mi kažemo ne. Ne možemo nakon deset godina imati takav mentalni sklop da tako brojimo krvna zrnca. Idemo jedna izborna jedinica pa tko bude imao više glasova, neka ide u vijeće", kazala je.