Neki su Amerikanci "zabrinuti za državnu imovinu BiH": Južna interkonekcija otvorit će put Republici Srpskoj

Samo nekoliko sati prije saslušanja pododbora Zastupničkog doma američkog Kongresa o politici SAD-a prema Zapadnom Balkanu, održanog 15. rujna, ured kongresmena Williama R. Keatinga objavio je izvješće u ime demokrata u Odboru za vanjske poslove.

Dokument "Plati pa vladaj na Balkanu" bavi se potezima administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini, uz tvrdnju kako su određene odluke američke administracije pogodovale predsjednikovim političkim saveznicima, dok su istodobno štetile američkim interesima.

Prema navodima izvješća, administracija je donijela dvije odluke koje su, kako se tvrdi, otvorile prostor za poslove vrijedne više od milijardu dolara povezane s Trumpovim saveznicima. Autori dokumenta ocjenjuju kako su ti potezi istodobno oslabili europski put Bosne i Hercegovine i mogli imati posljedice po stabilnost Zapadnog Balkana.

U izvješću se spominju Michael Flynn i Rod Blagojevich, koje je Trump pomilovao, kao i Jesse Binnall, odvjetnik povezan s Trumpovom kampanjom. U središtu pozornosti nalazi se i projekt plinovoda Južna interkonekcija.

Sankcije Dodiku i plinovod

Jedna od ključnih tvrdnji izvješća odnosi se na odluku Trumpove administracije iz listopada 2025. godine o ukidanju dugogodišnjih američkih sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj obitelji i suradnicima.

Američka administracija je ukidanje sankcija obrazlagala potezima SNSD-a, koji je povukao dio secesionističkog zakonodavstva u Narodnoj skupštini RS-a. Autori izvješća, međutim, tvrde kako je odluka donesena nakon lobiranja ljudi povezanih s Trumpovim političkim krugom.

Ubrzo nakon toga, navodi se u dokumentu, otvoren je put za koncesiju vrijednu više od milijardu dolara za Južnu interkonekciju. Kao potencijalni korisnik posla spominje se kompanija AAFS, za koju autori izvješća tvrde kako nema značajno iskustvo u energetskom sektoru ili na regionalnom tržištu.

Prema dokumentu, AAFS je povezana s Josephom Flynnom, bratom Michaela Flynna, te Jessejem Binnallom, Trumpovim odvjetnikom. Binnall je, navodi se, zastupao Michaela Flynna i u nagodbi vrijednoj 1,25 milijuna dolara s američkim Ministarstvom pravosuđa.

Naručena promjena na čelu OHR-a

Izvješće se bavi i odnosom Trumpove administracije prema visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

Autori tvrde kako su američki dužnosnici, nakon ukidanja sankcija Dodiku i njegovim suradnicima, radili na njegovoj smjeni. Schmidt je ranije koristio ovlasti visokog predstavnika, među ostalim, za nametanje izmjena zakona kojima se sankcionira nepoštivanje odluka državnih institucija i OHR-a.

Prema autoru izvješća, promjena na čelu OHR-a mogla je imati i šire posljedice. Navodi se mogućnost kako bi novi visoki predstavnik dobio zadatak uspostaviti drukčiji režim upravljanja državnom imovinom.

Autori dokumenta smatraju kako bi takav pristup mogao olakšati realizaciju plinovoda, ali i otvoriti prostor za raspolaganje velikim površinama državnog zemljišta u RS-u. U izvješću se iznose i tvrdnje kako bi od eventualnih poslova mogli imati koristi pojedinci povezani s Trumpom, obitelji Flynn i Binnallom.

Istodobno, europske zemlje izrazile su protivljenje brzom zatvaranju OHR-a bez prethodnih suštinskih reformi. Prema izvješću, upravo je to jedan od razloga zbog kojih europske države nisu podržale američki pritisak za imenovanje novog visokog predstavnika.

Zanardi Landi i pritisak Washingtona

SAD su, prema navodima izvješća, pokušale osigurati imenovanje talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija za novog visokog predstavnika. Međutim, europske zemlje nisu pristale na njegovo imenovanje.

Autori izvješća izražavaju sumnju u njegovu moguću ulogu, navodeći kako bi mogao biti naklonjen zahtjevima Milorada Dodika.

Zabrinutost i u Kongresu

Izvješće kongresmena Keatinga otvara i pitanje mogućeg kongresnog nadzora nad politikom administracije prema BiH. Autori smatraju kako bi eventualna istraga mogla obuhvatiti odnos između američke vanjske politike, poslovnih interesa i pojedinaca bliskih administraciji, prenosi Dnevni avaz.

U konačnici, dokument problematizira način na koji su poslovni interesi povezani s američkom politikom prema Bosni i Hercegovini. Autori ne osporavaju potrebu za unapređenjem američkih gospodarskih interesa u regiji, ali tvrde kako bi način na koji se to pokušava ostvariti mogao imati političke i sigurnosne posljedice.