Muftija u mirovini Seid-ef. Smajkić: Križ na Humu kod dijela građana stvara osjećaj nelagode

U posebnom izdanju emisije "Naša južna baština", koja će biti emitirana u utorak 26. svibnja u programu radija i TV BIR, gostovao je Seid-ef. Smajkić, koji je govorio o značaju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost, povijesnim iskustvima Bošnjaka u Hercegovini, ali i aktualnim političkim izazovima u Mostaru i dolini Neretve.

Povukao paralelu 

Smajkić smatra da je nedavno usvojena Neretvanska deklaracija nastavak procesa započetog još početkom devedesetih godina. Podsjetio je da su 1992. godine, kroz Vijeće muslimana Hercegovine i druge bošnjačke institucije, donijeli Rezoluciju muslimana Hercegovine, oslanjajući se na poznatu Rezoluciju muslimana iz 1941. godine, piše Preporod.info. 

Rezolucija muslimana iz 1941. godine bila je "jasan odgovor na fašizam, progone i zločine nad Srbima, Židovima i Romima, dok je rezolucija iz 1992. godine predstavljala reakciju na tadašnju politiku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a".

U tom kontekstu, Neretvansku deklaraciju vidi kao suvremeni dokument koji afirmira ravnopravnost, ljudska prava, suživot i institucionalnu jednakost svih građana Hercegovine.

Govoreći o političkim okolnostima kroz povijest, Smajkić povlači paralelu između 1941, 1992. i današnjeg vremena, upozoravajući na, kako kaže, kontinuitet ideologija koje pokušavaju teritorijalno i politički podijeliti Bosnu i Hercegovinu.

"Mostar mora ostati zajednički grad"

Smatra da se ideja trećeg entiteta danas otvorenije zagovara nego ranije te da određeni politički projekti nikada nisu u potpunosti napušteni.

Podsjetio je i na ratna iskustva iz Mostara, navodeći da su početkom devedesetih predstavnici Vijeća muslimana Hercegovine okupljali intelektualce i političke predstavnike iz cijele Hercegovine kako bi odgovorili na, kako tvrdi, diskriminaciju i prijetnje Bošnjacima.

Prisjetio se i "pokušaja deportacije Bošnjaka iz Mostara prema Zenici, istaknuvši da je dolazak delegacije UNHCR-a tada spriječio realizaciju takvih planova".

Smajkić smatra da Mostar mora ostati zajednički grad svih njegovih građana, a ne prostor ekskluzivnog nacionalnog svojatanja.

Naglašava da su u Hercegovini prisutni duboki problemi nepovjerenja, političkih blokada i institucionalne diskriminacije, posebno kroz obrazovni sustav, zapošljavanje i funkcioniranje javnih institucija.

Kao jedan od najproblematičnijih primjera naveo je koncept "dvije škole pod jednim krovom", ocjenjujući ga štetnim za buduće generacije jer djecu odgaja u podijeljenom društvenom ambijentu.

Simbolički izgled Mostara

Govoreći o poslijeratnom periodu, podsjetio je na teškoće u procesu obnove džamija u Hercegovini. Naglasio je kako su lokalne administracije "pod kontrolom hrvatske politike često opstruirale izdavanje dozvola za obnovu porušenih vjerskih objekata Islamske zajednice".

Kao poseban primjer izdvojio je obnovu Careve džamije u Stocu, navodeći da je lokalna vlast nudila dozvolu samo pod uvjetom da džamija ne bude obnovljena na izvornom mjestu.

Naglasio je da su mnogi projekti obnove realizirani zahvaljujući federalnim institucijama i podršci pojedinaca iz Sarajeva, a ne lokalnim strukturama vlasti.

Smajkić se osvrnuo i na simbolički izgled Mostara nakon rata, ističući da su veliki križ na Humu i drugi dominantni simboli iznad grada kod dijela građana stvorili "osjećaj nelagode i političke dominacije".

Istaknuo je da vjerski simboli sami po sebi nisu problem, ali da njihovo postavljanje na dominantnim lokacijama dobiva političku dimenziju i šalje poruke podjele.

Inspekcijski nadzor 

Podsjetimo, Grad Mostar je pokrenuo inspekcijski postupak vezan uz Milenijski križ na brdu Hum iznad Mostara.

Kako je ranije objavio Bljesak.info, zahtjev za provođenje nadzora nad objektom označenim kao ''instalacija u obliku križa na vrhu uzvišenja" podnio je vijećnik Koalicije za Mostar Mirza Drežnjak.

Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara zatražila je od Biskupije mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske dostavu dokumentacije i očitovanje o vlasništvu, urbanističkim i građevinskim dozvolama te drugim suglasnostima vezanim uz Milenijski križ na Humu.

U dopisu od 5. svibnja 2026. godine navodi se kako je cilj inspekcijskog postupka utvrditi je li objekt izgrađen u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom te posjeduje li potrebne dozvole.

No, u odgovoru od 8. svibnja 2026. godine Biskupski ordinarijat Mostar naveo je kako prema njihovoj arhivskoj građi nisu strana koju treba kontaktirati u ovom predmetu.

''Pravni naslovnik za ovu komunikaciju jest 'Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', navedeno je u odgovoru upućenom gradskoj inspekciji.

Podsjetimo, Milenijski križ jedan je od prepoznatljivih simbola Mostara. Podignut je na brdu Hum kao simbol dvije tisuće godina kršćanstva, ali i kao spomen na stradanja kroz koja je Mostar prošao u novijoj povijesti.