Gradski vijećnici tražili inspekcijski nadzor nad crkvama u Mostaru

 Biskupski ordinarijat Mostar potvrdio je za Bljesak.info kako je krajem travnja i početkom svibnja 2026. godine zaprimio više dopisa Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, a koji se odnose na inspekcijska postupanja vezana uz više vjerskih lokacija i projekata na području grada.

Crkva Kristovog Uskrsnuća

Kako navode iz Ordinarijata, iz sadržaja dostavljenih akata vidljivo je kako se dio postupaka odnosi na projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra u Mostaru koja godinama ''miruje'' kraj hotela Ere, odnosno na pitanja dokumentacije, administrativnog statusa i nastavka realizacije projekta koji je već desetljećima prisutan u javnom prostoru Mostara.

"Projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra nalazi se u fazi nastavka administrativnih i tehničkih aktivnosti potrebnih za daljnju realizaciju projekta, u skladu s važećim propisima i procedurama. Biskupija raspolaže dokumentacijom i aktima koji reguliraju dosadašnji tijek projekta te očekuje nastavak potrebnih aktivnosti u zakonskim okvirima", odgovorili su iz Biskupskog ordinarijata Mostar za Bljesak.info.

Dodaju kako projekt crkve Kristova Uskrsnuća gotovo tri desetljeća postoji u urbanističkom i administrativnom prostoru Grada Mostara, zbog čega smatraju kako dio pitanja iz dostavljenih dopisa izaziva čuđenje.

"Imajući u vidu da je projekt crkve Kristova Uskrsnuća prisutan u javnom, urbanističkom i administrativnom prostoru Grada Mostara gotovo tri desetljeća, određena pitanja iz zaprimljenih dopisa izazivaju stanovito čuđenje, osobito jer se odnose na okolnosti i činjenice koje su već dugi niz godina poznate javnosti i nadležnim institucijama", naveli su.

Neujednačeno postupanje

Iz Ordinarijata posebno ističu kako im je nejasno da su pojedini dopisi slani pod istim protokolarnim brojem, ali od različitih inspektora i za različite predmete.

"Dodatno nejasnim smatramo činjenicu da su dopisi upućivani pod istim protokolarnim brojem, od različitih inspektora, za različite predmete i bez jasno određenih rokova u pojedinim slučajevima, što ostavlja dojam neujednačenoga i nedovoljno precizno definiranoga postupanja", poručili su.

Istodobno su zahvalili gradskim vijećnicima na zanimanju za projekt crkve Kristova Uskrsnuća.

"Istodobno zahvaljujemo gradskim vijećnicima na iskazanom zanimanju za projekt crkve Kristova Uskrsnuća, koji je već desetljećima dio javnoga prostora i tema brojnih rasprava, te se iskreno nadamo kako će tolika razina interesa napokon pridonijeti stvaranju uvjeta za nastavak i dovršetak izgradnje ovoga crkvenog i pastoralnog projekta", stoji u odgovoru.

Važnost za katoličku zajednicu u Mostaru

U nastavku odgovora Biskupski ordinarijat naglašava kako pitanje izgradnje crkve smatra važnim za katoličku zajednicu u Mostaru.

"Stoljećima katolici žive i djeluju u ovom gradu koji se ponosi svojom multietničkom i multireligioznom tradicijom, no istodobno se suočavamo s dubokom nepravdom koja nas onemogućava u ostvarenju osnovnoga prava na molitveni prostor za najbrojniju katoličku zajednicu (župu) u BiH koja još uvijek nema adekvatan molitveni prostor", navode iz Ordinarijata.

Dodaju kako Župa sv. Ivana apostola i evanđelista ni danas nema odgovarajući molitveni prostor u samom gradu te kako takvo stanje kod dijela vjernika stvara osjećaj neravnopravnosti.

"To stanje potiče osjećaj ugroženosti i poniženja među katolicima ovoga grada, osobito u svjetlu vidljive prisutnosti i broja vjerskih objekata drugih religijskih zajednica u Mostaru. Smatramo da ravnopravnost vjerskih zajednica u pristupu prostorima za bogoslužje i pastoralni rad predstavlja pitanje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i jednakih mogućnosti za sve građane", naveli su.

Objekt u Ilićima

Osim pitanja crkve Kristova Uskrsnuća, jedan od inspekcijskih postupaka odnosi se i na objekt u Ilićima, gdje je gradska inspekcija zatražila očitovanje vezano uz izgrađeni vjerski objekt na dijelu k.č. 1498 k.o. Ilići.

U dopisu urbanističko-građevinskog inspektora Nebojše Šarića navodi se kako je inspekcijski nadzor pokrenut na zahtjev vijećnika Gradskog vijeća Mostara te da je zatražena dokumentacija vezana uz izgradnju objekta.

Biskupski ordinarijat u odgovoru Gradu Mostaru naveo je kako Mostarsko-duvanjska biskupija u tom slučaju nije stranka u postupku niti je predmetni objekt u njezinu vlasništvu.

"Sukladno članku 11., točka 2. Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, nije nam poznato da je dijecezanski biskup donio odluku o izgradnji predmetnoga objekta niti predložio navedenu lokaciju", stoji u odgovoru Ordinarijata.

Iz Biskupskog ordinarijata poručili su kako će i dalje surađivati s nadležnim institucijama te postupati u skladu sa zakonskim propisima i procedurama.

Udarna tema u Mostaru

Podsjetimo, muftija mostarski dr. Salem-efendija Dedović krajem ožujka uputio je javni poziv za provjeru legalnosti svih javnih, vjerskih i kulturnih građevina, spomenika i vjerskih simbola na javnim površinama u Mostaru.

Predložio je formiranje stručne skupine s razine Grada, županije, federalne i državne razine, koja će pod nadzorom OHR-a žurno razmotriti svaki pojedinačni slučaj koji se u javnosti problematizira. Naveo je kako očekuje kako će se konačno zaustaviti daljnja devastacija urbanog prostora Mostara.

Ovaj poziv otvorio je priču o ranijim nelegalno izgrađenim vjerskim objektima u gradu.

Kako je Bljesak.info pisao u travnju 2024. godine, Grad Mostar nije izdao dozvolu za gradnju džamije u naselju Gornji Zalik, te od Medžlisa Islamske zajednice Mostar zatražio dokumentaciju za izgrađeni objekt.

Bljesak.info je tada svim vjerskim zajednicama uputio pitanje o pravnom statusu vjerskih objekata u Mostaru.

Iz Medžlisa je odgovoreno kako "nemaju komentara" na upit, a nešto kasnije u javnosti objavljeno kako "za svaki od navedenih objekata za koje gradonačelnik traži pojašnjenja nekoliko godina Pravna služba Medžlisa vodi administrativnu proceduru kod nadležnih gradskih organa".

Pojedinačni pravni statusi objekata nikada nisu objavljeni.

Proširilo se na stadione

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća povuklo se i pitanje legalnosti stadiona u Mostaru.

''Stadion Rođeni nema nikakvih dozvola. Postoji zahtjev za urbanističku suglasnost, no sukladno sadašnjem planu na toj lokaciji je industrijska zona pa će taj zahtjev biti odbijem'', rekla je Dragana Parmać, načelnica Odjela za urbanizam Grada Mostara.

Stadion HŠK Zrinjski je dobio urbanističku suglasnost 2024. godine, a dozvolu za rekonstrukciju u veljači ove godine.

Naime, od mostarskog Odjela za urbanizam zatražena je informacija postoje li valjane dozvole za stadione mostarskih nogometnih klubova Zrinjski i Velež.

Informaciju je zatražio vijećnik HRS-a Silvio Bubalo rekavši kako je ta tema punila medijske stupce, a da Gradsko vijeće nikada nije dobilo informacije imaju li stadioni HŠK Zrinjski i u Vrapčićima valjane dozvole i suglasnosti.