''U centralnoj zoni Islamska zajednica ne insistira na vjerskom objektu. To da znate, treba da konstatiramo sljedeće: Islamska zajednica je odustala i kompromisno ponudila rješenje za centralnu zonu i ponudila koncept izgradnje interkulturnog centra Mevlana. To je kulturni projekt, kulturne integrativne naravi. Islamska zajednica nema ambiciju u centralnoj zoni graditi sakralni objekt. Ali ima ambiciju boriti se za sakralni prostor Lakišića harema'', rekao je na konferenciji za novinare održanoj povodom manifestacije Dani mevluda i zikra, mostarski muftija Salem-ef. Dedović.
Između ostalog, rekao je kako, ''za razliku od Islamske zajednice, druge vjerske zajednice imaju započete sakralne objekte u centralnoj gradskoj zoni''.
''Kao što je započeta druga katedrala u prostoru centralne zone, kao što vam je poznato. Islamska zajednica traži dosljednu primjenu zakona, jednaku prema svima, bez dvostrukih aršina'', rekao je.
Rekao je i kako je zatražio sveobuhvatnu provjeru zakonitosti gradnje u Mostaru i pozvao da se izvrši revizija, kontrola i provjera svih dozvola svih građevina na području grada u zadnjih 30 i više godina.
Dodao je i da Islamska zajednica ''od kraja rata dosljedno poštuje zakonske procedure''.
''Islamska zajednica je sve vrijeme od kraja rata dosljedno bila u poštovanju zakona i zakonitosti i dosljedno se obraćala nadležnim instancama, podnoseći zahtjeve za dozvole za izgradnju, kako onih građevina koje su u agresiji na Mostar srušene, tako i prilikom izgradnje novih objekata'', naveo je.
Kao ključni problem naveo je postupanje gradske administracije, koja se rukovodi metodama selektivnosti i odugovlačenja.
''To što je vlast u Mostaru bila nedosljedna, pa nije u zakonskom roku rješavala određene zahtjeve Islamske zajednice, na taj način politizirajući određene zahtjeve, kao što je i politiziranje ovoga zahtjeva za Interkulturnim centrom Mevlana, pa i ovo pitanje koje se postavilo kao aktualno u vezi s izgradnjom džamije u Gornjem Zaliku – Islamska zajednica je sve sa svoje strane ispoštovala'', kazao je.
Prokomentirao je i izdavanje dozvola od strane gradskih vlasti:
''To što vlast nije izdala građevinsku dozvolu, a poslije toga upotrebnu dozvolu, to je nešto što se zove igrom skrivača ili igrom manipulacije ili igrom nedosljednosti. A i ova džamija nije građena bez prešutne suglasnosti, odnosno s prešutnom suglasnošću tadašnje administracije Grada Mostara, na čijem čelu je bio pokojni Ljubo Bešlić'', istakao je muftija.
Govoreći o aktualnoj gradskoj vlasti, muftija je izravno prozvao administraciju i aktualnog gradonačelnika.
''To što u ovom vremenu administracije Marija Kordića se predmeti drže u ladicama i ne rješava nijedan od njih, desetine takvih predmeta Islamske zajednice, dovodi nas u ovu situaciju da prosto sumnjamo u čiste namjere, dosljednu primjenu zakona, politiku dvostrukih aršina i nešto što ne doprinosi miroljubivom životu i koegzistenciji'', rekao je.
Kao moguće rješenje za prevladavanje nesuglasica ukazao je na potrebu institucionalnog dijaloga i sistemskog pristupa.
''Najbolji način da se iz ove situacije izađe jeste da riješimo sporne slučajeve ili sporne stvari, kojih ima kad su u pitanju i javne građevine i javni simboli koji su uzdignuti na javnim površinama, i vjerske građevine, bez obzira čije su, koje zajednice i koje konfesije. Zato sve relevantne institucije, uz onu superviziju koju smo tražili, da sjednu za stol i da se to na takav način rješava'', poručio je.
Dodao je da bi takav pristup bio doprinos stabilizaciji prilika u gradu. ''To bi bio doprinos miru, doprinos razumijevanju, doprinos životu, i na taj način konačno, kada bismo vidjeli tu imalo dobre volje od strane administracije, mogao bi Mostar prevazići ovo što vi uočavate, a što i uočavaju svi dobronamjerni ljudi'', zaključio je.
Na novinarsko pitanje o mogućim političkim motivima iza postupanja gradske administracije, uključujući teze o Mostaru kao stolnom ili nacionalno definiranom gradu, muftija je bio izričit da, kako kaže, nije riječ o pasivnosti nego o svjesnoj politici. ''Nije šutnja administracije, nego je to dosljedna politika. Dosljedna politika koja se provodi i koja je oživjela u mandatu gradonačelnika Kordića. Ta politika se bila primirila i mogli smo kazati da je Mostar imao uzlaznu putanju u izgradnji mira i povjerenja, građanskoga, međunacionalnog i međureligijskog povjerenja'', kazao je.
Međutim, kako je dodao, trenutni pristup gradske vlasti, prema njegovom viđenju, ide u suprotnom smjeru.
''Ovom politikom koju gradonačelnik Kordić ima i koju vodi, ona ne doprinosi ničemu dobrome i ne doprinosi razumijevanju, smirivanju i izgradnji povjerenja. Iza ovoga nije nikakva šutnja, nego je sustavna diskriminacija. To otvoreno govorimo i imamo argument da je tako'', poručio je muftija Dedović.