"Ponovni zahtjevi Medžlisa Islamske zajednice Mostar za intervencijom visokog predstavnika u slučaju Liska parka otvaraju staro pitanje: gdje prestaje pravo na sjećanje, a počinje politički pritisak na urbani i društveni poredak grada", navodi Gradski odbor HDZ-a Mostar.
Dodaju kako povijesne činjenice govore kako je prostor Liska parka desetljećima prije Domovinskog rata bio uređena gradska zelena površina.
"Postoje pisani dokumenti s dokazima da je 1955. taj prostor i formalno postao vlasništvo grada, a postoje i dokazi o isplati sredstava Islamskoj zajednici. Na čemu se onda temelji zahtjev za intervencijom? Na dokazima sigurno ne. Što je onda stvarni povod i razlog ovakvog poteza Islamske zajednice?", stoji u priopćenju.
Generacije Mostaraca taj su prostor doživljavale kao javni park, a ne kao aktivno vjersko mezarje, navode i dodaju da su tek tijekom ratnih godina, u izvanrednim okolnostima, ondje ukopavani poginuli sugrađani.
"Taj čin, koliko god bio težak i bolan, mnogi pamte i kao čin humanosti – dostojanstveno zbrinjavanje mrtvih u vremenu kada su institucionalni sustavi bili slomljeni. Na tom prostoru pokapani su svi, bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost, a upravo ta ljudska dimenzija trebala bi biti temelj današnjeg dijaloga, a ne povod za nove političke sukobe", navode.
Ističu kako su nakon ratnih događanja, Mostar i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini, uključujući Sarajevo, provodili ekshumacije i premještanje posmrtnih ostataka u uređena groblja i hareme, svatko prema svojoj vjeri.
"Zahtjev da visoki predstavnik ponovno posegne za bonskim ovlastima dodatno polarizira ionako osjetljivu mostarsku svakodnevicu. Te izvanredne ovlasti kroz protekla desetljeća često su izazivale kontroverze, posebno među Hrvatima koji smatraju kako su političke odluke međunarodne zajednice nerijetko imale dugoročne posljedice po njihovu institucionalnu ravnopravnost. Zbog toga svako novo zazivanje međunarodne intervencije mnogi doživljavaju kao pokušaj zaobilaženja domaćeg dijaloga", navode i dodaju kako Mostaru danas ne treba još jedan simbolički sukob, nego rješenja koja uvažavaju sve slojeve njegove povijesti – "i park kakav je postojao prije rata, i bolna ratna sjećanja, ali i potrebu da se gradski prostor uređuje kroz transparentne, lokalne i zakonske procedure".
Zaključuju kako grad koji je preživio podjele može ići naprijed samo ako se prestane s politikom ultimativnih zahtjeva, ako se priznaju i prihvate stvarne činjenice te poštuje zakon, a ne samo vlastiti narativi.
"Liska park ne smije postati nova linija razdvajanja Mostara, nego prilika da se pokaže kako se i najosjetljivija pitanja mogu rješavati bez nametanja i bez novih političkih rovova", stoji u priopćenju.
Podsjetimo, Skupština Medžlisa Islamske zajednice Mostar (MIZ) na održanoj redovnoj sjednici u subotu 14. veljače 2026. godine usvojila dva zaključka kojima traži hitnu intervenciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i političkih predstavnika Bošnjaka u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da odlučnije djeluju u vezi sa statusom Liska parka u središnjoj gradskoj zoni.
U prvom zaključku Skupština Medžlisa Mostar od Christiana Schmidta izričito zahtijeva da, koristeći bonske ovlasti, donese odluku kojom bi Islamskoj zajednici bio omogućen nesmetan pristup i ulazak u posjed Liska parka, kao i nametanje izdavanja neophodnih dozvola za izgradnju Interkulturnog centra "Mevlana".
Ovaj zaključak upućen je visokom predstavniku uoči njegova najavljenog dolaska u Mostar, uz poruku da se od međunarodne zajednice očekuje konkretna odluka, a ne simbolična podrška.
U drugom zaključku Skupština Medžlisa javno je pozvala političke subjekte s razine Federacije Bosne i Hercegovine koji predstavljaju bošnjačku kvotu da preuzmu aktivniju ulogu u rješavanju ovog pitanja i pozitivno odgovore na zahtjeve koje im je Islamska zajednica u više navrata pisanim putem upućivala.
