Hrvatska paneuropska unija i Internacionalna akademija znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini održale su sinoć u Zagrebu tribinu pod nazivom „Dayton – 30 godina poslije“, na kojoj su sudionici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine analizirali dosege, izazove i budućnost Daytonskog mirovnog sporazuma te njegove implikacije za regionalnu stabilnost i europsku perspektivu Bosne i Hercegovine.
Glavni govornici bili su prof. dr. sc. Mate Granić, savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Kasim Trnka, član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, i prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Tirani.
Na početku skupa, u pozdravnom govoru, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić istaknuo je važnost dijaloga u Bosni i Hercegovini. „Mir nikada nije lako postići, što vidimo i danas u kontekstu Ukrajine i Bliskog istoka. Upravo Daytonski sporazum može poslužiti kao vrijedan primjer kako se mir uspostavlja i održava unatoč nesavršenostima“, rekao je Barišić.
Predsjednik Internacionalne akademije znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini prof. dr. sc. Asim Kurjak podsjetio je na osnivanje svoje akademije prije četiri i pol godine, s ciljem povezivanja politike i znanosti te okupljanja ljudi sličnih uvjerenja. Istaknuo je kako je Dayton poticajan povod za ovakvo okupljanje, izrazivši nadu kako se nikada neće ukazati potreba za „novim Daytonom“.
Kao izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova, sudionicima se obratila prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, naglasivši kako današnje okupljanje govori o temi utkanoj u prošlost, sadašnjost i budućnost regije. Posebno je istaknula ulogu Paneuropske unije u promicanju dijaloga i izgradnji sigurne Europe. „Republika Hrvatska“, rekla je, „ostaje snažno posvećena europskoj perspektivi cijele regije te vrijednostima koje nas povezuju – miru, stabilnosti i zajedničkoj europskoj budućnosti.“
Izaslanik potpredsjednika Vlade i Ministarstva branitelja Darko Nekić podsjetio je na važnost Washingtonskog sporazuma kao ključnog preduvjeta koji je omogućio postizanje Daytona.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić, koja je bila izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, naglasila je kako se svake godine u studenome s posebnim poštovanjem prisjećamo mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat. Istaknula je obvezu Hrvatske, kao potpisnice, brinuti o poštivanju njegovih odredbi, osobito u kontekstu očuvanja konstitutivnosti triju naroda. Kritizirala je nametnute ustavne izmjene početkom 2000-ih, koje su dovele do pogoršanja odnosa Bošnjaka i Hrvata, te naglasila važnost euroatlantske perspektive kao pokretača ključnih reformi. „Mir nije samo prestanak rata nego i trajni rad na povjerenju“, zaključila je.
Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić podsjetio je na politički kontekst 1991. godine i državničke poteze predsjednika Franje Tuđmana, kao i na složene pregovore koji su prethodili Washingtonskom, a potom i Daytonskom sporazumu. Naglasio je kako je bitno očuvati duh ovog sporazuma te kako je neprihvatljivo da jedan narod drugome bira predstavnike, a pokušaji preglasavanja i separatizam vode prema destabilizaciji.
Ustavni stručnjak Kasim Trnka istaknuo je kako je, unatoč manama, Dayton jedan od najuspješnije vođenih američkih mirovnih sporazuma. Pojasnio je kako je u procesu stvaranja ustava BiH uloženo mnogo truda u postizanje etničke ravnoteže i demokratskih standarda, ali je upozorio i na izazove koje donosi koncept konstitutivnosti, vidljive i kroz presude poput Sejdić–Finci. Ocijenio je kako bi otvaranje pregovora s EU bilo značajnije za BiH nego samo članstvo te kako istodobno treba osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda i prava ostalih građana.
Veleposlanik Zlatko Kramarić naglasio je međusobnu upućenost Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini te istaknuo kako je postignuti mir dragocjen i neprocjenjiv. Pozvao je Europsku uniju na snažniji angažman prema Bosni i Hercegovini, iznad uskih nacionalnih interesa.
Nakon izlaganja razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su mnogi istaknuli kako je za Bosnu i Hercegovinu važno graditi povjerenje, kojega danas nema u dovoljnoj mjeri, a koje je preduvjet svakog dijaloga i uspostave funkcionalne države.
