Mate Granić: Dayton je zaustavio rat, politička volja ostaje ključni problem Bosne i Hercegovine

Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je to što je zaustavio rat i uspostavio mir, kazao je u intervjuu za Fenu Mate Granić, prisjećajući se pregovora u američkom gradu Daytonu prije tri desetljeća te govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini 30 godina nakon završetka rata. Kao zamjenik šefa hrvatskog pregovaračkog izaslanstva i bliski suradnik Franje Tuđmana, Granić je bio ključna figura u pripremi sporazuma i ostao svjedok događaja koji su oblikovali političku budućnost Bosne i Hercegovine.

Granić je istaknuo kako je rat u Bosni i Hercegovini bio posljedica velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu i na Hrvatsku. Prekretnica je, kako je naveo, bio Washingtonski sporazum, kojim je sukob Hrvata i Bošnjaka okončan u samo 24 sata.

Molbe Demirela i Alije Izetbegovića

Preliminarni sporazum potpisan je 1. ožujka 1994. godine, a konačni 18. ožujka iste godine, čime je stvorena Federacija Bosne i Hercegovine s kantonalnim uređenjem. Bosna i Hercegovina tada je definirana kao država triju konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, a svi građani trebali su imati ista ljudska i građanska prava, podsjetio je Granić.

U listopadu 1995. godine međunarodna skupina predložila je da Bosna i Hercegovina bude teritorijalno integrirana država sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što su podržale sve velike sile, Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

Granić navodi kako je nakon tragedije u Srebrenici i najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata, koji su počinile srpske snage, predsjednik Turske Demirel molio Franju Tuđmana da Hrvatska pomogne Bosni i Hercegovini vojno i diplomatski, dok je Alija Izetbegović uputio pismo s istim zahtjevom.

Splitska deklaracija potpisana je 22. srpnja 1995. godine, a već dan kasnije započela je operacija "Ljeto 95", kojom je deblokiran Bihać. Potom je uslijedila operacija "Oluja", kojom su hrvatske snage u 84 sata oslobodile najveći dio okupiranih područja. Hrvatska vojska tada je došla na 20 kilometara od Banja Luke zajedno s Armijom Bosne i Hercegovine i HVO-om. Sjedinjene Američke Države zaustavile su daljnje napredovanje i sedam dana kasnije pozvani smo u Dayton, prisjetio se Granić, dodajući kako su SAD željele pregovorima i sporazumom završiti rat u Bosni i Hercegovini.

Prvo Podunavlje, onda BiH

Granić, koji trenutačno obnaša dužnost posebnog savjetnika Vlade Republike Hrvatske, istaknuo je kako su prva dva dana u Daytonu hrvatska i srpska strana, uz vođenje pregovora pod vodstvom Richarda Holbrookea, pregovarale isključivo o mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja, što je kasnije rezultiralo Erdutskim sporazumom i uspješnom reintegracijom, koju Granić naziva najuspješnijom mirovnom operacijom u povijesti Ujedinjenih naroda.

Tek kasnije, prema njegovim riječima, uslijedili su razgovori o okvirnom sporazumu, ustavnim načelima, izbornom zakonodavstvu, vojnom sporazumu i razgraničenju između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

To su bili najteži pregovori, ocijenio je Granić, dodajući kako su se u pregovore uključivali i državni tajnik Warren Christopher te predsjednik Bill Clinton, a stalno je bio prisutan i general Wesley Clark.

Amerikanci su nastojali opustiti atmosferu, a Slobodan Milošević posebno je uživao u crnom vinu i viskiju, prisjetio se Granić.

Pregovore su vodili Amerikanci, a Holbrooke je, prema Graniću, imao stil buldoždera, ali i izvrstan tim suradnika.

Za Hrvate je strateški interes bila konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda. Milošević nikada nije spomenuo operaciju "Oluja" i nastojao je biti dobro raspoložen. Tuđman i Izetbegović bili su ozbiljni i koncentrirani. Kako je Tuđman često boravio u Zagrebu zbog izbora, ja sam vodio hrvatsko izaslanstvo. Funkcionirali smo kao izvrstan tim, posebno s ministrom Gojkom Šuškom te veleposlanicima Miomirom Žužulom i Ivanom Šimonovićem, naveo je Granić.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske u razdoblju od 1993. do 2000. godine kazao je kako je najveći uspjeh Daytonskog sporazuma to što je zaustavio rat i uspostavio mir.

Drugi veliki uspjeh je dogovor o konstitutivnosti naroda. Treći uspjeh je to što je Bosna i Hercegovina očuvana kao teritorijalno integrirana država. Dana je velika prilika legitimnim predstavnicima sva tri naroda i svim građanima Bosne i Hercegovine kako bi je dalje izgrađivali. Nažalost, određenim odlukama visokih predstavnika odmaknulo se od temelja sporazuma, ocijenio je Granić, dodajući kako je sporazum potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine bio najveći vanjskopolitički uspjeh tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona.

Daleko od središta interesa

Prema njegovim riječima, i Sjedinjene Američke Države i Europska unija i dalje podržavaju Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, ali on više nije u središtu interesa.

Brutalna ruska agresija na Ukrajinu i dolazak predsjednika Donalda Trumpa potpuno su promijenili geopolitičke odnose u svijetu. Stvara se novi multipolarni poredak u kojem se Europska unija, koja ima i velike vlastite probleme, mora boriti za svoje mjesto u svijetu. To je posebno vidljivo nakon nove Strategije sigurnosne politike SAD-a te Putinove imperijalne politike ponovnog stvaranja ruskog svijeta, što snažno utječe i na regiju jugoistočne Europe. Legitimni predstavnici triju naroda moraju iskreno pregovarati o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i odbaciti svaki separatizam ili unitarizam. Hrvati i Bošnjaci trebaju pregovarati u duhu Washingtonskih pregovora i Splitske deklaracije. Borba protiv korupcije mora biti zajednička briga, naglasio je Granić.

Dodao je kako Vlada Republike Hrvatske, a posebno predsjednik Vlade Andrej Plenković, snažno podupiru europski put Bosne i Hercegovine kao države triju konstitutivnih naroda i jednakih prava za sve građane.

Smatra kako tekst Daytonskog sporazuma nije idealan, ali predstavlja izvrstan temelj za izgradnju funkcionalne Bosne i Hercegovine, iako je, prema njegovu mišljenju, glavni problem politička volja aktera.

Postoje i određeni vanjski utjecaji koji ne žele dobro funkcionirajuću, europski orijentiranu i integriranu Bosnu i Hercegovinu. Rasprave o državnoj imovini, Ustavnom sudu i presudama međunarodnih sudova trebalo je odavno završiti, a visoki predstavnici te SAD i Europska unija trebali su pomoći u očuvanju temelja sporazuma, kazao je Granić.

Nikad nije kasno

Istaknuo je kako je međunarodna zajednica, osobito Europska unija i Sjedinjene Američke Države, propustila mnoge prilike snažnije inzistirati na reformama koje bi Bosnu i Hercegovinu približile članstvu u Europskoj uniji.

Ali nikada nije kasno, Europska unija i SAD trebaju pomoći legitimnim političkim akterima na tom putu, dodao je.

Govoreći o mogućim izmjenama sporazuma, Granić je podsjetio na dogovor iz Washingtona između Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, Hrvatske i SAD-a, prema kojem se kantonalni model trebao proširiti na cijelu Bosnu i Hercegovinu uz jačanje i jasno definiranje prava sva tri konstitutivna naroda te europski put države.

Daytonski sporazum treba poštovati i u cijelosti provesti. Svaki separatizam ili unitarizam poguban je za Bosnu i Hercegovinu. Europski put i očuvanje teritorijalnog integriteta jedini su ispravan smjer. Hrvatska daje punu potporu, osobito predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, zaključio je Granić.