Marić: Presudit će Škorini birači

 U drugom krugu glasanja na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj presudno će biti za koga će se opredijeliti birači Miroslava Škore, ocijenila je u razgovoru za FENA-u politička analitičarka Ivana Marić.

Zoran Milanović i i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Milanović je dobio oko 30 posto, Grabar-Kitarović 27 posto, a Miroslav Škoro oko 24 posto.

- Ovo je bilo i očekivano jer su upravo njih dvoje i bili favoriti prvog kruga, zajedno s Miroslavom Škorom, kojem je nedostajalo nekoliko procenata za ulazak u drugi krug umjesto Grabar-Kitarović. U prvom krugu predsjedničkih izbora izlaznost je bila 51 posto. Izborne kampanje favorita su bile ispunjene raznim gafovima i neugodnostima, tako da ste se u jednom trenutku morali zapitati da li se oni međusobno takmiče za najgoreg kandidata - ocijenila je Marić.

Po njenim riječima, dok je Škoro dokazivao da su HDZ i kandidatkinja koju podržavaju previše blagi da bi zaštitili Hrvatsku i Hrvate, Grabar-Kitarović "kao da je svojim ispadima i neumjesnim ponašanjem ispitivala izdržljivost HDZ birača".

- Škoro i Grabar-Kitarović su se borili za naklonost istih birača, tj. simpatizera HDZ-a što je Milanoviću išlo u prilog. Najveće bitke su se vodile upravo između Škore i aktuelne predsjednice što je na kraju i rezultiralo izbornom pobjedom Milanovića u prvom krugu. Pitanje je kakvi bi rezultati bili da je desnica imala jednog kandidata. Pitanje je kako bi se izbori završili po Milanovića da je desnica imala samo jednog kandidata. Njegovi javni nastupi su u najvećoj mjeri pokazivali nadmenost, nabrajajući sve bitne ljude sa kojima je u svojoj karijeri razgovarao i sve bitne sastanke na kojima je bio. Ali je kod Milanovića pohvalno to što se nije vraćao u prošlost kao njegova dva najozbiljnija protukandidata - rekla je Marić.

Kaže da je kod sva tri favorita bilo malo riječi o konkretnim programima tako da su birači vjerovatno većinom birali „protiv nekoga“ ili „za manje zlo“, kao što to većinom rade i birači u Bosni i Hercegovini.

- U drugom krugu glasanja presudno će biti za koga će se opredijeliti Škorini birači. S obzirom da se radi o biračima desnice bilo bi očekivano da oni glasaju za kandidata desnice Grabar-Kitarović. Međutim, mjeseci međusobnih napada između Škore i Grabar-Kitarović su kod jednog broja Škorinih birača izazvali animozitet prema Grabar-Kitarović tako da nije isključeno da jedan broj tih birača ili ne izađe na drugi krug glasanja ili da glasaju za Milanovića samo kako bi Grabar-Kitarović izbugila - smatra Marić.

Među ukupno jedanaest kandidata za predsjednika Hrvatske, ocijenila je, bilo je kvalitetnih političara sa uspješnim karijerama koji bi zasigurno ostvarili pozitivne rezultate na funkciji za koju su se kandidirali, ali koji nažalost nisu uspjeli ostvariti zapažene rezultate. Interes javnosti privukla je i kandidatura Juričina koji je na humorističan i provokativan način uspio ostvariti značajan rezultat sa nekoga ko to radi iz čiste zabave.

- Odnos kandidata prema Bosni i Hercegovni je zabrinjavajući. Sva tri favorita se prema BiH odnose bez dovoljno respekta za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Otvoreno se miješaju u unutrašnja pitanja BiH, a kada ih pitaju za njihov odnos prema BiH oni pričaju o odnosu prema hrvatskom narodu u BiH, a onda o odnosu prema Bošnjacima, dok Srbe i ne spominju. Zvanična Hrvatska ne može imati odnose prema pojedinačnim narodima već isključivo prema Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima - upozorila je.

Na kraju je rekla da su glasači iz Bosne i Hercegovine ostali vjerni HDZ-u Hrvatske što je također bilo i očekivano jer na hrvatskim izborima iz BiH pretežno glasaju birači HDZ-a BiH.

- Dragan Čović je svojim biračima i preporučio da glasaju za Grabar-Kitarović što je većina njih i uradila. Međutim, iznenađenje je da je čak 25 posto birača glasalo za Škoru. S obzirom da je na prošlim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj u prvom krugu za Grabar-Kitarović glasalo 80 posto birača iz BiH, a ovaj put malo više od 65 posto, može se pretpostaviti da jedan dio HDZBiH birača nije poslušao uputu Čovića, te da su glasali za Škoru. Milanović je iz BiH dobio manje od pet posto glasova što je znatno lošiji rezultat od Ive Josipovića 2014. kada je u prvom krugu predsjedničkih izbora iz BiH dobio 12 posto glasova - zaključila je analitičarka Ivana Marić.