Nova Strategija nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, koju je potpisao predsjednik Donald Trump, pokazuje jasno preusmjeravanje američke politike prema strogo definiranim nacionalnim interesima, dok se zapadni Balkan u dokumentu spominje tek rubno, prenosi DW.
Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, ističe kako strategija jasno poručuje da je fokus Washingtona na unutarnjoj sigurnosti, gospodarstvu, migracijama i borbi protiv kriminala. „Poruka je jasna – Amerika mora biti na prvom mjestu“, navela je Gupta za DW, naglašavajući da se prioriteti američke administracije trenutačno odnose na rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku.
Unatoč promjeni naglaska, Gupta smatra da strateško partnerstvo SAD-a i Europe neće biti dovedeno u pitanje, jer su sigurnosni i gospodarski interesi i dalje snažno isprepleteni.
Vojni analitičar Hamza Višća upozorava kako se zapadni Balkan u novoj strategiji pojavljuje gotovo isključivo u kontekstu odnosa Srbije i Kosova. „Bosna i Hercegovina i regija u cjelini nisu u fokusu dokumenta. Glavnina interesa usmjerena je na zapadnu hemisferu i američke ekonomske ciljeve“, rekao je Višća za BH radio 1.
Ipak, dodaje kako dokument nosi važnu poruku – SAD će intervenirati ondje gdje postoji jasan interes za američka ulaganja, što za BiH znači potrebu jačanja gospodarske otvorenosti i odnosa s Washingtonom.
Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović smatra da promjena američkog pristupa dodatno otežava euroatlantske aspiracije BiH i regije, ostavljajući prostor za jačanje utjecaja drugih sila poput Rusije, Kine i Turske.
Sigurnosni stručnjak Vladimir Vučković ističe da se američka uloga u BiH ipak neće povući u potpunosti. "Daytonski sporazum ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a i Washington se iz BiH neće povući", rekao je, naglašavajući važnost misije EUFOR Althea za stabilnost zemlje.
Nova američka Strategija nacionalne sigurnosti naglašava snažniji fokus SAD-a na vlastite interese, uz kritičan pogled na politička kretanja u Europi, prenosi Index.
U dokumentu se upozorava na demografske i društvene izazove s kojima se Europska unija suočava, kritiziraju se mjere protiv krajnje desnice koje se opisuju kao politička cenzura te se govori o potrebi poticanja otpora postojećim europskim političkim smjerovima.
Strategija je izazvala zabrinutost u Bruxellesu jer se tumači kao pokušaj američkog utjecaja na europske demokratske procese i unutarnju politiku EU-a.
"Austrija, Mađarska, Italija i Poljska navedene su kao zemlje s kojima bi SAD trebao "više surađivati… s ciljem da ih odvoji od [Europske unije]. I trebali bismo podržavati stranke, pokrete te intelektualne i kulturne ličnosti koje teže suverenitetu i očuvanju/obnovi tradicionalnih europskih načina života… dok ostaju proamerički nastrojeni", navodi se u Trupovom dokumentu.
Objava američke strategije izazvala je reakcije i u Bruxellesu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je kako se SAD ne bi smio miješati u europske demokratske procese. "O izborima odlučuju isključivo građani svake države. Nitko drugi se ne bi smio miješati", naglasila je.
Von der Leyen istaknula je da se odnos Europe i SAD-a mijenja te da Europska unija mora jačati vlastitu otpornost i demokratske mehanizme, posebno u kontekstu stranog uplitanja i političkih pritisaka.
Iako zapadni Balkan u novoj strategiji nije u središtu pažnje, analitičari poručuju da dokument šalje jasnu poruku: manje oslanjanja na vanjske intervencije, a više odgovornosti na domaćim institucijama.
"Tamo gdje ulazi američki kapital, SAD će štititi svoje interese", zaključuje Višća, dodajući da je za BiH ključno jačati političku stabilnost, gospodarsku suradnju i euroatlantski smjer.
