Veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija govorio je za podgoričku Pobjedu.
Lagumdžija podsjeća da je, nakon Holokausta, Međunarodni tribunal u Hagu do sada utvrdio i presudio genocid u Ruandi, počinjen nad etničkom grupom Tutsi, i u Srebrenici, počinjen nad Bošnjacima.
"Pošto je usvojena Rezolucija UN kojom je uspostavljen Dan sjećanja na genocid u Ruandi, smatrali smo obavezom zatvoriti krug i proglasiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici", objašnjava Lagumdžija.
Na pitanje što je Daytonski mirovni sporazum iz 1995. osim mira donio BiH, odgovorio je:
"Pored mira, kažete… Isto pitanje mi je svojevremeno postavila jedna Vaša kolegica. ‘Ništa osim mira’, odgovorio sam i ugrizao se za jezik.
Sjetio sam se, naime, Willyja Brandta i njegove poruke da mir nije sve, ali da bez mira ništa nije moguće.
Jer Dayton nam je zaista donio mir i ‘odnio’ rat. Možda je njegova najveća mana to što, nažalost, nije definirao tko je u tom ratu bio agresor, a tko žrtva. Nisam bio u Daytonu, nisam sudjelovao u pregovorima, ali jesam u pripremi delegacije Bosne i Hercegovine.
Mislio sam da ne bi trebalo pregovarati s Radovanom Karadžićem, nego s ključnim akterima – Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom".
Dodaje da je i danas, i zbog svega što je proteklih godina radio Milorad Dodik, glavni cilj sačuvati vanjski okvir jedinstvene i suverene države, a onda stabilizirati mir. "Često čujem pitanje – hoće li biti rata", kaže on.
"Neće. Pogledajte, na primjer, posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti UN, tijekom koje je veleposlanica SAD devet puta u govoru koji je trajao tri minute spomenula riječ – stabilnost. Pogrešno bi bilo poziv na stabilnost tumačiti kao uslugu secesionistima.
Poziv na stabilnost je jasno izrečena poruka da se vratimo vladavini prava, poštivanju sudova, teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje te da se zaborave bilo kakve podjele i secesija. Amerika je vrlo jasno Dodiku stavila do znanja da nema secesije. BiH je jedna država. Rat je opasan, ali je opasan i strah od rata, makar ostali u miru. I to se događa u BiH", kaže Lagumdžija.
Naglašava da Daytonski sporazum sadrži tri elementa koja su sastavni dio ustavno-pravnog okvira BiH.
"Međunarodno vojno prisustvo (nekada SFOR, danas EUFOR), zatim Visoki predstavnik s Bonskim ovlastima i troje stranaca od ukupno devet sudaca Ustavnog suda BiH.
Oni se ne mogu mijenjati sve dok BiH ne postane država u punom kapacitetu, bez mogućnosti blokada i subverzija, odnosno dok ne uđe u EU ili u NATO. Uostalom, i Austrija je od Drugog svjetskog rata do ulaska u EU bila protektorat četiri velike sile – Amerike, UK-a, SSSR-a i Francuske", dodaje on.
Kaže da danas imamo one koji sanjaju tzv. Dayton dva.
"Ne vjerujem da će doći do toga, a sasvim sam siguran da o trećem entitetu nema govora.
Tim prije što je treći entitet način da neki političari ostanu na vlasti i da nastave pljačkati vlastiti narod. I Dodikova prijetnja secesijom tome je služila: zna se da će ulaskom u EU svi završiti kako zaslužuju – kao osuđeni kriminalci.
Dodik je htio uzeti parče države i proglasiti se njezinim ocem, uvjeren da jedino u toj i takvoj državi neće odgovarati za kriminal. Slično rezoniraju oni koji sanjaju treći entitet.
Znate li tko je bio najveći dobitnik u Daytonu? Franjo Tuđman i Hrvatska. Zašto? Zato što je dobio ‘polovinu Federacije’ kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na razini BiH. Što bi Hrvati dobili trećim entitetom?
Isto, samo na mnogo manjem dijelu teritorija. Što bi s tim?! Nisam protiv trećeg entiteta zato što sam protiv interesa Hrvata u BiH.
U takvim okolnostima, tri desetljeća nakon genocida u Srebrenici, uspjeli smo svijet podsjetiti na ono što je ne samo bosanskohercegovačka, nego i rana cijele regije", rekao je Lagumdžija.
