Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto potvrdila je za "Nezavisne novine" da radi na sazivanju sjednice na kojoj bi se odlučivalo o Reformskoj agendi, ali, kako poručuje, to nije nimalo lak ni jednostavan posao.
Vijeće ministara BiH, podsjetimo, u četvrtak nije usvojilo Reformsku agendu, što znači da ćemo, ukoliko to ne bude učinjeno do sutra, u utorak 30. rujna do ponoći, ostati bez dodatnih 108,5 milijuna eura (oko 211,5 milijuna KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.
Na pitanje hoće li sazvati novu telefonsku sjednicu Vijeća ministara u vezi s Reformskom agendom, Borjana Krišto je potvrdila da su aktivnosti na tome u tijeku.
"Radimo na tome. Možda to bude danas, možda sutra. Ja uporno radim na tome, to nije nimalo lako ni jednostavno", rekla je Krišto.
BiH je već izgubila oko 211,5 milijuna maraka koje su joj bile namijenjene u okviru Plana rasta, a sada je na rubu toga da izgubi još toliko.
Podsjetimo, Vijeće ministara BiH u četvrtak, na 61. izvanrednoj telefonskoj sjednici, nije imalo kvorum za rad i odlučivanje o dnevnom redu na kojem je bila predložena Informacija o aktivnostima po zaključku s ranije sjednice, a koja se odnosila na usuglašavanje teksta Reformske agende i Liste reformi.
"Za predloženu točku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana Vijeća ministara BiH nisu glasala", priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Konkretno, ministri iz SNSD-a, Srđan Amidžić i Staša Košarac, nisu pristupili glasanju.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je, tijekom posjeta BiH, pozvala političke stranke u BiH da ulože maksimalan napor i što prije usvoje Reformsku agendu, kako se ne bi nastavila gubiti sredstva predviđena za razvojne projekte BiH.
"Plan rasta bi dosta pomagao, ali to ovisi o reformama, a meni i dalje nedostaje Reformska agenda, i to ne razumijem... Ako Reformska agenda ne bude dostavljena do 30. rujna, predloženo je umanjenje od dodatnih 10 posto. Taj novac će otići onima u regiji koji ostvaruju rezultate", poručila je Kos.
Plan rasta za zapadni Balkan, inače, najambiciozniji je financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči gospodarski rast u tim državama.
