Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je danas kako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u dosadašnjem mandatu održalo 171 sjednicu, na kojima je razmotreno više od 4.100 materijala, uključujući zakonske prijedloge, odluke, pravilnike, strategije i druge dokumente iz nadležnosti te institucije.
Istaknula je kako je Vijeće ministara radilo u kontinuitetu i donosilo odluke, uz posebnu posvećenost glavnom vanjskopolitičkom cilju - Europskoj uniji i europskom putu Bosne i Hercegovine. Dodala je kako je ostvaren značajan reformski iskorak u kontekstu približavanja Europskoj uniji.
Govoreći o vanjskoj politici, podsjetila je kako su, prema izvješćima Europska komisija za 2023. i 2024. godinu, institucije Bosne i Hercegovine u potpunosti uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku s politikama Europske unije. Kada je riječ o reformskom procesu, Krišto je navela kako je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od čega 17 s oznakom EU, te kako je u protekloj godini usvojena reformska agenda, dokument koji zahtijeva suglasnost svih razina vlasti.
Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i napredak u vezi s pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu. Ministar financija i riznice Srđan Amidžić nije nazočio sjednici, no, kako je navela Krišto, zatraženo je od institucije dostaviti cjelovitu informaciju o trenutačnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma. Naglasila je kako se sredstva iz grantova i kredita ne mogu povući bez prethodne ratifikacije.
Krišto je podsjetila i na provedbu projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojega je Bosna i Hercegovina dobila 45,7 milijuna eura od Europske komisije. Trenutačno se, kako je navela, čekaju povratne informacije europskih institucija o procedurama za daljnje korištenje tih sredstava.
Osvrnuvši se na širi kontekst, kazala je kako se čini kako su institucije Europske unije trenutačno zaokupljene geopolitičkim izazovima, što je, prema njezinu mišljenju, dovelo do određenog usporavanja procesa prema Bosni i Hercegovini. Dodala je kako i u domaćem okviru postoje izazovi, ali i da objektivno postoji određena usporenost na strani europskih institucija.
Naglasila je kako, unatoč izazovima, institucije moraju iskoristiti vrijeme koje je pred njima kako bi usvojile preostale obveze na europskom putu, uključujući Zakon o Sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača, koja je već u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.
Krišto je poručila kako će, kao predsjedateljica, zajedno s kolegama učiniti sve kako bi institucije bile maksimalno ažurne i odgovorne. Istaknula je kako svaka razina vlasti mora preuzeti svoj dio odgovornosti, naglasivši kako politički akteri ne smiju ostavljati prostor za izbjegavanje obveza.
"Ako u sljedećih 15 dana ili mjesec dana usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Europskom unijom", poručila je Krišto, dodavši kako je važno jasno znati o kome ovisi napredak i gdje eventualno dolazi do zastoja.
