Koordinacija udruga: Bugojno je školski primjer etničkog čišćenja i UZP-a nad Hrvatima
Izjava ministra obrane BiH Zukana Heleza kako je današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine "izravna posljedica agresije, genocida i UZP-a" predstavlja brutalnu laž i manipulaciju koju demantira upravo grad u kojemu živi, priopćila je u srijedu Koordinacija udruga Domovinskog rata HVO-a u BiH.
Iz koordinacije su dodali kako je Zukan Helez u Bugojnu tijekom rata, kao pripadnik Armije BiH, promatrao etničko čišćenje 15.000 sugrađana Hrvata i ubojstvo više od njih 200, a za sudbinu 15 otetih i nestalih visokih vojnih i političkih dužnosnika još uvijek se ništa ne zna.
Amnezija i mitomanija
"Helezova amnezija, kao i mitomanija koju uporno ponavljaju istomišljenici, padaju upravo na ispitu Bugojna, srednjobosanskog Vukovara, koji je doživio kalvariju teško opisivu ljudskom umu. Kada Helez govori o UZP-u, zapravo nastoji Hrvatima, po uzoru na jugo-KOS-ove časnike i UDBA-ine isljednike u bivšoj državi, začepiti usta kako ne bi svjedočili o užasima za koje i Helez snosi odgovornost", naveli su iz Koordinacije udruga i i zapitali "Ako Bugojno nije primjer organiziranog etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog pothvata nad Hrvatima, što onda jest?".
Prijeratno Bugojno brojalo je oko 15 tisuća Hrvata. Prognani su, zatočeni u logorima, ubijani, zlostavljani, odvođeni na stratišta, a sustavno su uništavani i svi tragovi hrvatske prisutnosti. Na području Bugojna logori za Hrvate bili su stadion Iskra, Kalin, salon namještaja, podrumi i drugi objekti pretvoreni u mjesta zatočenja i mučenja hrvatskih civila i branitelja.
Iz Koordinacije Udruga Domovinskog rata HVO-a u BiH od traže objasniti javnosti kako se zove pojava kada s nekog prostora gotovo nestane jedan konstitutivni narod? Kako se zove sustavno zatočenje civila, logori, masovne grobnice, nestanci i protjerivanja.
"A sudovi još čekaju konačne pravorijeke. Ako to nije etničko čišćenje, onda neka nam objasne što jest. Ako to nije organizirani zločinački projekt usmjeren protiv jednog naroda, kako onda nazvati tu pojavu?", upitali su.
"Ostavština" Armije RBiH
"Bugojno je samo vjerna slika ostavštine Armije BiH. Ta je vojska bila vojska jednog naroda, bošnjačkog/muslimanskog, koja se borila za unitarnu, bošnjačku državu u kojoj bi Hrvatima bila namijenjena uloga podstanara. Tragovi iz Srednje Bosne: Bugojno, Travnik, Uskoplje, Fojnica, Kakanj, Zenica, Vareš... Nevini mrtvi, spaljene kuće, silovani, premlaćivani, prognani još čekaju pravdu.
Ta se ratna politika nastavlja danas pod krinkom "građanske BiH" i "demokratske većine", vodeći isti zločinački pothvat koji posve ignorira činjenicu kako su upravo politika majorizacije i pokušaj dominacije bili jedni od ključnih razloga rata u BiH. Kao što su doveli, važna je opomena, do uništenja i propasti nekada zajedničke nam države", naveli su.
Iz Koordinacije udruga Domovinskog rata HVO-a u BiH zaključili su kako Daytonski sporazum nije nikakva "greška povijesti", nego okvir koji je zaustavio rat i omogućio minimum ravnoteže među konstitutivnim narodima.
"Naša je zadaća očuvati taj sustav koji jamči opstanak ove zemlje, mir i napredak triju naroda i svih građana. Pokušaji da se ratni ciljevi ostvaruju u miru drugim putem nastavak su nasilja na koje su Hrvati svaki put znali odgovoriti. I obraniti se", dodali su na kraju priopćenja.
