U utorak bi u Washingtonu trebala biti održana promocija Sarajevske hagade, no, prema informacijama portala Raport - protokol se morao mijenjati jer je član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, odbio sudjelovati.
''Iako je njegov dolazak bio najavljen u posljednji čas je otkazan. Pokušali smo odgovore dobiti iz njegovog Kabineta, ali bezuspješno. Iz Predsjedništva BiH nam je neslužbeno rečeno da Komšić jeste promijenio svoj plan i da putuje u Sloveniju i Italiju?'', piše Raport.
Portal navodi kako službeno nije poznat razlog Komšićevog odustajanja od promocije Sarajevske hagade. ''No, kada se uzme u obzir da posljednjih dana na sva usta brani iranski režim, može se pretpostaviti da njegovom PR-u trenutno ne odgovara promocija židovske baštine u BiH'', piše Raport.
Američko Veleposlanstvo u BiH, zajedno sa židovskim udruženjima i uz asistenciju Židovske zajednice u BiH, organizira promociju Hagade, koja je od povijesnog značaja za Židove.
Prema trenutnom stanju, u Washington putuju predsjedavajući Denis Bećirović, ministar Elmedin Konaković, vjerojatno predstavnici Židovske zajednice u BiH, dok su iz Washingtona pozvana brojna židovska udruženja.
Raport piše kako je ''cilj ovog događaja da se suprotstavi ogavnom narativu koji u SAD šire lobisti Milorada Dodika a po kojem muslimani u BiH ugrožavaju i maltretiraju kršćane i Židove'' te da će biti ''zanimljivo pratiti hoće li se iz ovog događaja 'izvući' i veleposlanik SAD u Washingtonu Sven Alkalaj, Židov kojeg je Komšić postavio''.
Hagada je izrađena na sjeveru Španjolske između 1330. i 1380. godine. Pretpostavlja se da je bila naručena kao svadbeni dar, obzirom da jedna od ilustracija predstavlja grbove dvije najmoćnije obitelji u Kataloniji toga vremena.
Ispisana je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži u vrijeme kada papir još uvijek nije bio u masovnoj upotrebi. Ovaj rukopis ima 142 pergamentska lista podijeljena na tri dijela.
Prvi sadrži 62 figuralne kompozicije, sa kratkim natpisima na hebrejskom jeziku. Drugi dio je tekst popraćen dekorativnim motivima poput inicijala, biljne ornamentike i figura, a treći sadrži molitve i psalme bez ikakvih ukrasa, koji se čitaju u dane Pesaha.
Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli Sefardi protjerani s Iberijskog poluotoka 1492. godine. Josef Cohen prodao je ovaj rukopis Zemaljskom muzeju u Sarajevu 1894. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti.
U Madridu je 1992. godine priređena svjetska izložba kojom se obilježavalo 500 godina od progona Židova iz Španjolske, a organizatori izložbe tražili su da izlože Hagadu, međutim, zbog rata u BiH knjiga nije napustila Sarajevo. Hagada je čuvana u trezoru Narodne banke sve do kraja rata.
