Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na summitu Europska unija – zapadni Balkan, u sjedištu Europskog vijeća u Bruxellesu.
U obraćanju je rekao kako koristi priliku kako bi podijeli svoje viđenje budućnosti integracije Bosne i Hercegovine u EU.
''U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan. Svjedočili smo, žalosnom neuspjehu Vijeća Ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te Odluke o uspostavi Ureda Glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije od 2019 godine?'', rekao je Komšić.
Izrazio je zadovoljstvo ''u pogledu nekoliko točaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini''.
''Prvenstveno, 'neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje'. Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora 'osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava'. Posebno ističući da 'niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen'. Također, potpuno se slažem da 'integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine'. Uistinu, ratificirali smo sporazum o suradnji s Eurojust-om . Također, sporazum s Frontex-om je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontex-ovog osoblja. Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmijenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete'', rekao je Komšić.
Naveo je i kako je Reformska agenda usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.
''Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU. Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako i nacrt zaključaka Europskog vijeća primjećuje 'reformska dinamika je i dalje zaustavljena'. To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu'', rekao je.
Naveo je kako očekuje da će imenovanje Koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.
''Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmetom političkih uvjetovanje od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći. Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnu i Hercegovinu sa LNG terminalom Krk u Hrvatskoj. Ta činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini, da usvoje izborni zakon koji produbljava etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava. Sada imamo novi element – jasno iskazan interes Sjedinjenih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje. Uvođenje digitalnog signala je bilo zaustavljeno desetljeće, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo. Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT -u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda'', rekao je Komšić.
Dodao je kako to može dovesti do gašenja javnog radio i televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
''Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pristupiti izazovima pravilno – reći ću vam – putem demokracije. Kako sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom 'Europski demokratski štit', predlažući niz konkretnih mjera s ciljem da osnaži, zaštiti i promovira, jake i otporne demokracije širom EU. Vjerujem kako i države kandidati za članstvo u EU trebaju imati učešće u tome na neki način. Smatram kako je jedan od osnovnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije. Prije tri decenije, Daytonski mirovni sporazum je kreirao ustav gdje je demokracija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka. Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru. Upravo zato dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu. Nadalje, glasanje u Parlamentarnoj skupštini zahtjeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ukoliko se radi o krhkim koalicijama'', naveo je Komšić.
Dodao je kako u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine treba imati ''apsolutnu jednoglasnost po pitanju oružanih snaga i pitanja obrane, a samo jedan uvjetni veto može zaustaviti vanjsko-političke odluke''.
''Zbog toga je naše pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU tako teško za postići. Posebno u tako kompleksnim geopolitičkim prilikama. Ukoliko bismo primijenili principe pune demokracije, sve spomenute odluke na EU putu Bosne i Hercegovine mogle bi se donijeti bez veta, i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU. Na žalost, trenutna etnička raspodjela moći sprječava istinsku proeuropsku političku većinu da donosi odluke. Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao 'radikalno-islamističke', što nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je da se delegitimizira njihov 'europski' potencijal i spriječi korištenje pune demokracije. Radikalne desničarske, anti-europske stranke iz EU, regije, i njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju ovaj narativ s krajnjim ciljem da se Bosna i Hercegovina zaustavi na svom europskom putu, i učini da moja zemlja nestane s političke mape Europe. Njihov plan je da blokiraju sve institucije Bosne i Hercegovine i učine donošenje odluka nemogućim. Spriječe održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem finansiranja izbora. Iniciraju konflikte i promoviraju narativ o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad Bosne i Hercegovine'', rekao je Komšić i poručio kako ''treba biti jasno kako ove anti-europske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put''.
''Neće uspjeti jer je većina građana Bosne i Hercegovine protiv takvog scenarija, bez obzira na etničku pripadnost. Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70% građana Bosne i Hercegovine za EU integracije. To je tako jer demokracija i san o europskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu mora, i hoće prevagnuti. San kako demokracija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znače isto'', naveo je Komšić.
Na Komšićev govor prvi je reagirao predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, koji je objavio ''da političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora, a briselska birokracija prihvaćanjem takvog lažnog narativa''.
Dodik ističe da je sve što je izgovorio Željko Komšić ''bila laž i da je još jednom na međunarodnoj sceni predstavljao samo sebe''.
"Ono što je govorio u Bruxellesu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje. BiH nije usvojila deklaraciju i samim tim je ni na koji način ne obavezuje, kao ni Srbiju", naveo je Dodik na mreži X.
Dodik ističe da se u svom nastupu Komšić, prije svega, bavio dodvoravanjem Bošnjacima, u nadi da će njegovog kandidata izabrati za "hrvatskog" člana Predsjedništva, po istom obrascu po kojem je i ranije "biran".
"To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa nitko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića", dodao je Dodik.
Prema Dodikovim riječima, ako je Komšić u Bruxellesu kredibilan sugovornik i ako njegove riječi tamo vide kao politiku za BiH, onda je još jednom jasno zašto je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio u pravu što nije otišao na taj summit.
"Briselska birokracija svijet ne vidi kakav jeste, već kroz svoje naočale - bez osjećaja za realnost, rezultate i mogućnosti", zaključio je Dodik.
